Cijene otkupa dostižu rekord: Gljivari u Srpskoj zadovoljno trljaju dlanove
03.10.2025. | 18:08Iako su proljećna i ljetna sezona bile jako nepovoljne za gljivare u Republici Srpskoj, oni se nadaju da će jesenja da bude čak i bolja od prosjeka i da će cijene otkupa dostići rekord.
“Sezona je dobra i još nije gotova, ima još i oktobar i nadamo se da će gljiva nastaviti da radi čitav oktobar”, rekao je Boran Maglov, vlasnik kompanije “Maglov Funghi” iz Čelinca, koja se bavi otkupom i preradom šumskih plodova.
On je istakao kako su ove godine otkupili 50 tona vrganja u svježem stanju, tri tone suvoga i 10 tona zamrznutoga, što je kao i prethodne dvije-tri godine smanjena količina otkupa.
Razlog ovome su, kako navodi Maglov, klimatske promjene, ali ipak očekuje da će jesenja sezona branja izvući prosjek.
“Ove godine cijena vrganja je znatno veća nego prethodne. Kreće se oko 10 evra više u odnosu na godinu ranije, ali se cijena formira prema ponudi i potražnji, što je veća potražnja, veća je i cijena, i obrnuto”, rekao je Maglov, dodajući da nema problema sa izvozom te da roba najviše odlazi u Italiju.
Da je jesenja sezona dobra, potvrdio je i Boro Marić, instruktor gljivarstva iz Centra za posjetioce “Pecka” kod Mrkonjić Grada, koji je rekao da je septembar bio odličan i da vrijeme i snijeg nisu uticali na mikroklimu gljiva.
Marić ističe da je gljivarstvo sve popularnije te da svake godine organizuju školu za gljivare koja se popuni već u prvim danima od objave konkursa.
“Radimo u manjim grupama, što obezbjeđuje kvalitetniji i posvećeniji rad i trudimo se da polaznici steknu što više znanja i da se zabave”, dodao je Marić, naglašavajući da škola traje tri dana i da u tom periodu polaznici mogu da nauče osnove gljivarstva.
Trenutno među najtraženijim gljivama je lisičarka, čija se cijena kreće od pet do sedam KM po kilogramu, a sve zavisi od klase i kvaliteta. Koliko je cijena ove vrste gljive u porastu, možda najbolje govori podatak da je u 2017. godini otkup plaćan od 1,5 do dvije KM.
Lisičarka je jedna od najrasprostranjenijih gljiva u našim šumama. Najčešće se može pronaći u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, naročito ispod bukve, hrasta, jele i smreke, na nadmorskim visinama od 400 do 1.200 metara.
Raste u šumama sa vlažnim i mahovinom obraslim tlom, obično u grupama ili manjim kolonijama.
Otkupne stanice nalaze se u većini krajeva gdje su šumska bogatstva obilna – od centralne i istočne Bosne, preko planinskih područja Krajine, pa sve do hercegovačkih šuma na većim visinama.
Iskusni berači mogu u prosjeku sakupiti 20 do 30 kg lisičarke dnevno, zavisno od terena, vremenskih uslova i bogatstva staništa. Agroklub piše da u izuzetno dobrim uslovima spretni berači mogu ubrati i više, ali da se najčešće kreću u ovom prosjeku, pišu Nezavisne.
