Cijena brašna ista, a hljeb skuplji: Čime se pravdaju sad pekari i mlinari, ima li “lova u mutnom”
22.01.2026. | 20:02Da li su opravdana nova poskupljenja hljeba i ostalih pekarskih proizvoda? Ovo pitanje postavljaju kako građani, tako i predstavnici udruženja potrošača, ističući da je u pitanju još jedan udar na kućne budžete.
Dok mlinari i proizvođači tvrde da je do poskupljenja došlo zbog povećanja cijena svih ulaznih faktora, sindikat navodi da je u pitanju novi pokušaj stvaranja ekstraprofita.
Stihijska poskupljenja, ističu građani, veoma brzo “pojedu” svaku dodatnu marku u njihovom novčaniku. A za hljeb, po svemu sudeći, uskoro će biti potrebna nova računica. Opravdanja, kažu, nema.
– Nije opravdano. Svi će oni pokušati sada. Struja treba da poskupi, pa su oni već uračunali da je poskupjela. To je vrlo neozbiljno – kaže jedan od građana za RTRS.
Dok cijene brašna miruju, cijene proizvoda u raskoraku. Iz republičkog sindikata navode da je riječ o lovu u mutnom.
– Mi smo gledali koliko je cijena kilograma brašna koju oni kupuju, trgovine koje im prodaju na veliko, pa koliko se može proizvesti od tog kilograma brašna, pa koliko koštaju ti proizvodi kada dođemo u prodavnicu da kupimo. Evidentno je da ono što jeste početna cijena brašna i krajnja cijena pod kojom su prodali proizvod od te kile brašna, njihova zarada je 8 puta veća i to pokazuje intencije ka ekstraprofitu – rekla je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.
Da je riječ o ekstraprofitu mišljenja su i u Udruženju za zaštitu potrošača.
– Kada govorimo o cijenama na svjetskoj berzi, cijene pšenice i slično, onda cijena hljeba i u Republici Srpskoj i u Srbiji bi trebala biti približna, a ne da u Srbiji imamo skoro duplo jeftiniju cijenu u odnosu na hljeb u Srpskoj – naveo je Dragan Јošić, predsjednik Udurženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.
Egzaktne podatke za prethodni period prikazao je i Zavod za statistiku.
– Kada govorimo o kilogramu pšeničnog brašna, u decembru 2024. iznosio je 1,62, dok je u decembru 2025. godine iznosio 1,65. Pored toga, imamo cijene kilograma polubijelog hljeba koji je u decembru 2024. iznosio 3,86 dok je u decembru 2025. iznosio 3,92- kaže Ognjen Ignjić, stručni saradnik za međunarodne projekte i saradnju, Zavod za statistiku Republike Srpske.
Ekonomisti jasni, riječ je o disproporciji. Najavljene cijene, ističu, nisu opravdane, ali ni proporcionalne sa kretanjima na svjetskom tržištu.
– U godini u kojoj bilježimo pad cijena hrane na svjetskom tržištu, prije svega žitarica, kada dolazi do pada cijene nafte, negdje oko 20 posto u 2025. godini. I kada smo imali povećanje minimalne zarade koje nije iznad 10 posto, onda imamo povećanje cijena tih proizvoda koje apsolutno ne može biti opravdano rastom tih troškova, jer oni imaju maržu do 8 posto, tako da rast zarada može da dovede najviše do jednog procenta rasta ukupnih troškova – rekao je ekonomista Predrag Mlinarević.
Podsjećaju da ne primaju svi zaposleni minimalnu platu, a sve i da je svaki zaposleni na minimalcu, procenat rasta, po prostoj računici ni tada ne bi mogao da pređe jedan odsto.
