Centralna banka saopštila: Direktne strane investicije u BiH pale za više od 100 miliona KM

12.11.2025. | 07:14

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine iznosile su oko 780 miliona KM i manje su u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

U ovim podacima stoji da su u prvoj polovini 2024. godine direktne strane investicije iznosile 891 milion KM, što znači da su za godinu dana DSI manje za 111 miliona KM.

U prvoj polovini ove godine najviše investicija je bilo iz Hrvatske, i to u iznosu od 203 miliona KM.

Slijede investicije iz Njemačke u vrijednosti od 174 miliona KM, pa Srbije 108 miliona KM.

Iz Slovenije su direktne strane investicije u prvoj polovini ove godine iznosile oko 85 miliona KM, a iz Austrije oko 52 miliona KM.

Italija je u prvoj polovini ove godine u BiH investirala oko 49 miliona KM, a Mađarska nešto manje od 39 miliona KM.

Direktne strane investicije iz Luksemburga bile su oko 34 miliona KM, a iz Turske oko 27 miliona KM.

Podsjećamo, priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM.

“Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 milion KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 milion KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 milion KM”, saopšteno je ranije iz Centralne banke BiH, pišu Nezavisne.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da trend smanjenja stranih direktnih investicija nije samo karakterističan za BiH, već za sve zemlje regije.

“Razloge za njihovo smanjenje nalazimo u ekonomskoj stagnaciji ili padu ekonomske aktivnosti u ključnim zemljama EU koje su dominantni nosioci DSI u zemljama zapadnog Balkana. Drugi razlog leži u pronalasku alternativnih destinacija izvan evropskog kontinenta koje su postale konkurentnije u pogledu troškova proizvodnje. Treba naglasiti da BiH, za razliku od Srbije, nije u prethodnom periodu privlačila značajniji iznos DSI, pa će se ovo smanjenje manje reflektovati na dinamiku privrednog rasta”, istakao je Mlinarević.

Dodao je da u kontekstu politike prema DSI za nas je važno da ona bude usklađena sa željenom strukturnom transformacijom.

“Drugim riječima, potrebno je stimulisati dolazak DSI višeg nivoa dodane vrijednosti koje bi omogućile održivo zapošljavanje uz veće zarade i unapređenje konkurentnosti naše ekonomije. U tom smislu je potrebno ulagati u obrazovanje kako bi raspoloživost visokoobrazovane radne snage omogućila dolazak investicija većeg tehnološkog nivoa”, naglasio je Mlinarević.