Bliži se kraj vladavine dolara? Dedolarizacija: Stvarna prijetnja ili preuveličan narativ?

15.06.2025. | 19:52

Dedolarizacija je danas popularan pojam koji se često pominje u globalnim ekonomskim raspravama. Ovaj termin označava proces smanjenja upotrebe američkog dolara u međunarodnoj trgovini, finansijskim rezervama i ekonomskim transakcijama. Tema je postala naročito aktuelna zbog rasta geopolitičkih tenzija i sve veće uloge zemalja članica BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika), koje predlažu alternativne sisteme za smanjenje zavisnosti od dolara. Ipak, ideja da će dedolarizacija označiti kraj dominacije dolara značajno je preuveličana.

Američki dolar postao je dominantan nakon Drugog svjetskog rata zahvaljujući sporazumu iz Breton Vudsa, kojim je dolar postavljen kao globalna rezervna valuta. I danas je dolar izuzetno jak, jer čini oko 58% ukupnih globalnih rezervi stranih valuta, što je daleko više od bilo koje druge valute. Oko 80% međunarodne trgovine i dalje se obavlja u dolarima, što potvrđuje njegovu stabilnu i ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Učešće dolara u međunarodnim transakcijama putem SWIFT sistema (mreže za pouzdani internacionalni prenos novca između dvije finansijske institucije) ostaje na visokih 40%.

Ipak, dolar je donekle izgubio snagu. Dvijehiljadite godine, dolar je činio oko 70% globalnih rezervi, što znači da je njegov udio smanjen za oko 12% tokom dvije decenije. Ovo smanjenje pokazuje pokušaj diverzifikacije, ali ne znači propast dolara. Zemlje žele smanjiti rizik oslanjanja isključivo na jednu valutu, ali to nije znak neposrednog kolapsa.

Zemlje članice BRIKS-a često se navode kao predvodnici dedolarizacije. One predlažu veću upotrebu svojih valuta ili stvaranje zajedničke valute kako bi se smanjila dominacija dolara. Ipak, realnost je mnogo složenija. Kineski juan, iako važan, čini tek oko 3% globalnih transakcija. Iako je Rusija povećala trgovinu u juanima nakon sankcija uvedenih 2022. godine, juan i dalje zaostaje za dolarom. Druge valute BRIKS-a, poput brazilske, indijske i južnoafričke, imaju minimalnu ulogu u međunarodnim finansijama – manje od 2% globalnih deviznih rezervi. Zbog toga, tradicionalne valute BRIKS zemalja ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju dolaru.

Digitalne valute – stvarna konkurencija

Prava prijetnja dominaciji dolara dolazi iz oblasti digitalnih valuta, a ne iz tradicionalnih valuta BRIKS-a. Postoje dvije vrste digitalnih valuta:

-Digitalne valute centralnih banaka (CBDC) koje kontrolišu nacionalne banke

-Decentralizovane kriptovalute, poput Bitcoina i Ethereuma, koje funkcionišu nezavisno od bilo koje centralne vlasti.

One pružaju mogućnost zemljama i pojedincima da zaobiđu tradicionalne finansijske sisteme vezane za dolar.

Kina predvodi razvoj CBDC-a sa svojim digitalnim juanom. Do sredine 2024. godine, digitalni juan zabilježio je transakcije u vrijednosti od oko 986 milijardi dolara u 17 kineskih provincija – značajan rast u odnosu na prethodne godine. Kina takođe učestvuje u međunarodnim projektima kao što je mBridge, zajedno sa Hong Kongom, Tajlandom i UAE, što omogućava trgovinu bez dolara.

Evropska centralna banka planira digitalni evro. Krajem 2023. ECB je započela pripreme za njegovu primjenu, koja se očekuje u narednim godinama. Digitalni evro mogao bi smanjiti zavisnost Evrope od dolara i ojačati njenu finansijsku nezavisnost, piše Nova.rs.

Manje zemlje već koriste digitalne valute. Bahami su 2020. godine pokrenuli „Sand Dollar“, a do 2023. broj korisnika premašio je 150.000. Nigerija je predstavila eNairu 2021. godine kako bi povećala finansijsku uključenost građana.

Kriptovalute poput Bitcoina, Ethereuma i stabilnih digitalnih valuta (Tether, USDC) koriste se za međunarodne transakcije, naročito u zemljama pod sankcijama. Iran je 2022. godine izvršio međunarodnu transakciju vrijednu 10 miliona dolara u kriptovalutama, dok je Rusija 2024. takođe omogućila upotrebu kriptovaluta za međunarodne namjene.

Velike kompanije poput Vise i Mastercarda počele su prihvatati stabilne valute za međunarodne transakcije od 2023. godine, a JPMorgan razvija blockchain sisteme za plaćanja, što pokazuje značaj privatnog sektora u ovom razvoju.

Iako dedolarizacija ima svoje mjesto u savremenim raspravama, posebno kroz narativ BRIKS zemalja, njihove nacionalne valute trenutno ne mogu ozbiljno ugroziti globalni položaj dolara. Prava konkurencija dolazi iz digitalnih valuta, koje otvaraju nova pitanja o budućnosti finansijskog sistema i ulozi centralnih banaka. Dolar i dalje drži primat, ali digitalne inovacije bi mogle preoblikovati globalne finansije u godinama koje dolaze.