BiH daleko od autoputeva: Koridor 5C ide puževim korakom
16.04.2025. | 20:54S neba ni sigurnosti, s tla ni autoputa. Bosna i Hercegovina je među zemljama s najmanje kiliometara autoputa u regiji. Zašto političke odluke umjesto struke određuju tempo gradnje, zbog čega se kapaciteti precjenjuju, a rokovi probijaju?
Da je rezultata koliko političkih obećanja, u BiH bi se vozilo po uzoru na razvijeni svijet. Ali, s obzirom na to da se po obećanjima ne može voziti, na pojedine dionice čeka se decenijama. Razlozi su nedostatak političkog dogovora, nedoraslost nosilaca vlasti, ali i nedostatak finansijskih sredstava, kaže profesor Geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, Nedim Suljić:
“Istakao bih i poseban podatak što nam usporava i gradnju, prije svega, Koridora Vc i drugih puteva i infrastrukturnih objekata, to je eksproprijacija zemljišta. Ovaj problem posebno je naglašen u FBiH.”
Koridor Vc je, inače, najznačajniji projekat u FBiH, ali i čitavoj državi, koji se gradi već 24 godine. U funkciji je oko 126 kilometara, dok je oko 55 km u izgradnji. Tokom posljednjeg sastanka predstavnika Vlade FBiH sa rukovodstvom JP Autoceste FBiH najavljeno je da će u narednim mjesecima biti dodijeljeni ugovori za izgradnju novih 45 km.
No, razlog zbog kojeg djeluje da se jedva pomjeramo s mrtve tačke je to što smo kasno počeli. Umjesto struke, pita se politika, zbog čega se građevinski kapaciteti precjenjuju, a rokovi probijaju.
“Za polazak same izgradnje moramo zahvaliti našim kolegama saobraćajnim inženjerima koji su ipak u tim turbulentnim, poslijeratnim vremenima, izlobirali da dio Koridora V koji ide od Budimpešte, Vc, uđe kod Svilaja u BiH i prođe kroz BiH”, ističe Mirzet Sarajlić, vještak saobraćajne struke.
“Koliko znam, da je ukupno, od sjevera BiH, od Save do juga i granice sa Hrvatskom, negdje oko 325 km Koridora Vc, a do sada nije izgrađeno ni 50%. To je zabrinjavajuće zato što imamo najtežu dionicu, a to je tunel Prenj koji je gotovo 11 km dužine kroz jedan, izuzetno, težak morfološki teren”, dodaje Nedim Suljić.
Na interaktivnoj mapi Autocesta FBiH crvenom bojom označene su dionice u izgradnji. Tako se, između ostalog, mogu vidjeti radovi na oko 5 km dugoj poddionici Koridora Vc, tunel Kvanj–Buna, koji se nalazi južno od Mostara.
Ako krenemo na istok, nailazimo na radove na probijanju tunela Hranjen, koji predstavlja dio planirane brze ceste Goražde–Sarajevo. Rokovi su probijeni i prolongirani za 2027. godinu. Najviše crvenog upada u oči na dionicama od Zenice prema Maglaju, pa dalje prema Doboju, gdje dolazimo do dionica u Medakovu koje predstavljaju dio Koridora Vc.
“Najkritičnija dionica trenutno je dionica između Doboja i Zenice koju treba intenzivirati da se spoji kako bi imali povezanost glavnog grada sa sjeverom, odnosno sa Evropom. Druga kritična dionica je Konjic–Mostar. To su kritične dionice koje nose najviše saobraćaja”, pojašnjava Mirzet Sarajlić.
Kada se poredimo s regijom, dok BiH raspolaže sa tek nešto više od 230 km autoputeva, Hrvatska se sa više od 1.300 km može pohvaliti najboljom mrežom. Slijedi Srbija sa nešto više od 930 km. Crna Gora sa oko 40 km je na posljednjem mjestu. Slovenija, iako mnogo manja površinom od BiH, ima tri puta više km autoputeva.
“Ako nemamo autoputeva, ako nemamo brzih cesta, magistralnih cesta, nema razvoja države. Ne možemo da podignemo taj nivo ekonomije na neki viši nivo, neće nam doći strani investitori, neće biti gradnje novih administrativno-poslovnih objekata, a samim tim će i razvoj turizma biti lošiji”, smatra Nedim Suljić, prenosi N1.
U Republici Srpskoj, prema posljednjim podacima, otvaranje novih kilometara autoputa očekuje se krajem ove godine. Do sada je izgrađeno 112 kilometara autoputa, a trenutno je aktivno pet projekata. Radovi se izvode na dionici autoputa od Bijeljine do Rače, Koridor Vc na dobojskoj zaobilaznici i pripremni radovi na dionici autoputa od Vukosavlja do Brčkog.
Pored skromnog broja izgrađenih kilometara, još jedan od problema Bosne i Hercegovine je što su sve izgrađene dionice nepovezane, pa je prava svrha autoputa samo djelimično ispunjena.
