BiH čeka energetski bum: Može li elektroenergetska mreža pratiti investicije

05.11.2026. | 16:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Interes za izgradnju solarnih elektrana i vjetrenjača u Bosni i Hercegovini sve je veći, a projekti koji se nalaze u različitim fazama razvoja dostigli su ukupnu snagu od oko 18.100 megavata. To je približno 3,3 puta više od ukupne instalisane snage svih postojećih elektrana u zemlji.

Ipak, iza velikih investicijskih planova otvara se i pitanje da li elektroenergetska mreža može prihvatiti toliku količinu novih proizvodnih kapaciteta, a da pritom ne bude ugrožena stabilnost sistema.

Na moguće probleme upozorio je Nezavisni operator sistema u BiH (NOSBiH) u Indikativnom planu razvoja proizvodnje za period od 2027. do 2036. godine. Među rizicima se navode zagušenja prenosne mreže, otežano upravljanje elektroenergetskim sistemom, pa čak i mogućnost njegovog raspada.

Prijavljeno više od 18.000 megavata novih kapaciteta

Prema podacima registra zahtjeva za priključenje na prenosnu mrežu Elektroprenosa BiH, u različitim fazama razvoja nalaze se solarni projekti ukupne snage oko 13.500 megavata, kao i projekti vjetroelektrana snage približno 4.600 megavata.

Važno je naglasiti da upis projekta u registar ne znači da je njegova izgradnja izvjesna niti da će svi prijavljeni kapaciteti biti realizovani. Riječ je o investicijskim planovima različitog stepena pripremljenosti.

Poređenja radi, prema izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju za 2025. godinu, ukupna instalisana snaga svih proizvodnih objekata u BiH iznosila je 5.547,42 megavata.

To znači da je snaga prijavljenih solarnih i vjetroprojekata približno 3,3 puta veća od kapaciteta svih postojećih elektrana zajedno. Pritom se porede instalisani proizvodni kapaciteti, a ne količina proizvedene električne energije, koja zavisi od vremenskih uslova, raspoloživosti elektrana i drugih faktora.

NOSBiH upozorava na moguće probleme

Interes investitora za obnovljive izvore energije nastavljen je i tokom 2025. godine, uprkos značajnom padu veleprodajnih cijena električne energije, posebno u periodima dana kada solarne elektrane proizvode najviše struje.

Međutim, NOSBiH upozorava da bi priključivanje novih solarnih i vjetroelektrana, uz dodatne kapacitete obnovljivih izvora na distributivnoj mreži i u susjednim zemljama, moglo dodatno opteretiti postojeću infrastrukturu.

U dokumentu se navodi da bi takav razvoj mogao „potencijalno dovesti do zagušenja u prenosnoj mreži, potencijalnih raspada sistema, kao i usložnjavanja upravljanja prenosnim sistemom BiH“.

Dodatni izazov predstavlja i smanjenje kvaliteta pomoćnih usluga koje pružaoci u BiH obezbjeđuju elektroenergetskom sistemu. Te usluge su važne za održavanje ravnoteže između proizvodnje i potrošnje, kao i za stabilan rad mreže.

Baterije kao jedno od mogućih rješenja

Kao srednjoročno rješenje, dok se ne realizuju značajnija ulaganja u prenosnu mrežu, NOSBiH izdvaja baterijske sisteme za skladištenje električne energije.

Oni omogućavaju da se višak proizvedene struje sačuva i iskoristi u periodima kada proizvodnja iz solarnih i drugih obnovljivih izvora nije dovoljna. Osim toga, baterijska skladišta mogu pružati i usluge neophodne za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Prema dokumentu NOSBiH, krajem 2025. godine usvojene su i odobrene izmjene Mrežnog kodeksa, tržišnih pravila i drugih propisa, čime je uspostavljen pravni okvir za priključivanje skladišta električne energije na prenosnu mrežu BiH.

Očekuje se da bi to moglo omogućiti fleksibilnije upravljanje sistemom i uključivanje novih učesnika u pružanje sistemskih i pomoćnih usluga.

Veliki broj prijavljenih projekata pokazuje da interes za ulaganja u obnovljive izvore energije u BiH ne jenjava. Ipak, njihova realizacija neće zavisiti samo od investitora i izgradnje elektrana, već i od toga koliko brzo će se razvijati infrastruktura koja treba da prihvati i prenese proizvedenu električnu energiju.