Američka kompanija ponovo u BiH: Hoće li “Bechtel” graditi Južnu interkonekciju

21.01.2026. | 08:06

Američka kompanija “Bechtel” ponovo bi mogla doći u BiH, i to kao jedan od izvođača radova na projektu izgradnje Južne interkonekcije.

Predstavnici ove kompanije već su ranije u nekoliko navrata boravili u BiH, ali nikad nije došlo do realizacije posla.

Mediji u FBiH podsjećaju da je kompanija prije više od 25 godina ponudila da u roku od sedam godina izgradi koridor 5c, ali da ih je Vlada BiH odbila u korist francuske kompanije, koja nikad nije realizovala tu investiciju. BiH ni danas, gotovo tri decenije nakon ove ponude, nije izgradila koridor, a cijeli projekat pun je sumnji i optužbi za korupciju.

Za razliku od kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koja je takođe zainteresovana za Južnu interkonekciju, koja nema nikakve reference, odnosno na svojoj internet stranici nisu naveli kakvim poslovima su se bavili u prošlosti, “Bechtel” je globalna kompanija s velikim projektima realizovanim širom svijeta.

AAFS, međutim, ima podršku američke administracije jer se, navodno, radi o ljudima koji su u uskom krugu saradnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i vjeruje se da su oni realizatori Trampove politike odvajanja Evrope od ruskih energenata.

“Bechtel” bi, po svemu sudeći, mogao raditi infrastrukturni, odnosno građevinski dio posla, dok bi AAFS, ako do realizacije posla dođe, mogao voditi gasni biznis.

Na svojoj stranici “Bechtel” navodi da su aktivni praktično u cijelom svijetu, a portfolio im obuhvata energiju, zaštitu životne sredine, proizvodnju i tehnologiju, rudarstvo i kritične minerale, namjensku industriju, nuklearnu energiju, infrastrukturu i obnovljive izvore energije.

Prema podacima na stranici kompanije, u 2024. godini imali su više od 20 milijardi dolara profita.

Prema njihovom posljednjem finansijskom izvještaju, u 2024. godini su zaključili nove ugovore u vrijednosti od oko 17 milijardi dolara.

Ukupna vrijednost ugovorenih projekata u realizaciji u 2024. godini iznosi gotovo 60 milijardi dolara.

S obzirom na to da bi izgradnja Južne interkonekcije, projekta vrijednog nekoliko stotina miliona dolara, bila tek manji dio njihovog ukupnog profita, moglo bi se zaključiti da su njihove namjere da se uključe i u druge projekte u BiH.

Imajući u vidu da se “Bechtel” bavi i izgradnjom energetskih objekata, rudarstvom i infrastrukturom, on bi, uz podršku Ambasade SAD i činjenicu da SAD trenutno imaju pozitivan imidž u svim dijelovima BiH, mogao relativno lako ući u projekte iz ovih oblasti.

Ono što će biti problem za ovu ili bilo koju drugu ozbiljnu kompaniju je nedostatak vladavine prava u BiH i institucionalni haos koji traje praktično neprestano još od početka mandata trenutne vladajuće koalicije na nivou BiH. Nijedna kompanija koja ima dioničare i odgovornost za vlastiti kapital neće investirati u zemlju u kojoj se političari spore i oko najelementarnijih stvari koje neki prostor čine državom.

Kada je riječ o regionu, na svom sajtu navode poslove koje su realizovali u Srbiji i na Kosovu, Albaniji i Hrvatskoj.

U Srbiji su gradili moravski koridor ukupne dužine 112 kilometara. Kad bude završen, povezivaće istočni i zapadni dio zemlje od Pojata do Preljine.

“Ovaj koridor uklopiće se u širu saobraćajnu mrežu koja se prostire širom Balkana, kao dio regionalnog plana za unapređenje trgovinskih veza i jačanje veza sa zapadnom Evropom”, navedeno je na stranici “Bechtela”. U Srbiji, takođe, rade i digitalni koridor, mrežu optičkih kablova u dužini od hiljadu kilometara, a gradili su i infrastrukturu za zaštitu od poplava, prenose Nezavisne.

Inače, zanimljiva je činjenica da je BiH jedna od rijetkih relativno malih zemalja koja ima i domaće kompanije koje mogu graditi velike infrastrukturne projekte, pa se može postaviti i pitanje zašto domaći političari više ne podstiču ugovore kojima bi neke od poslova dobile i te kompanije, koje zapošljavaju domaće radnike i praktično dobit ostavljaju u svojoj zemlji.

Stav Vlade Federacije BiH

Federalna Vlada juče je prihvatila informaciju o pismu namjere američke kompanije “AAFS infrastruktura i energetika” i dala podršku da se razmotri mogućnost saradnje na razvoju projekata, uključujući izgradnju “Južne interkonekcije BiH i Hrvatska”.

To podrazumijeva i izgradnju gasnih elektrana sa pratećim gasovodima, uključujući dogradnju gasovoda Kladanj-Tuzla i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici konstatovala da se realizacija projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska” može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama FBiH, uključujući mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude.