Zemljotresi na Jadranu su sve češći: Da li svi imamo razloga za strah?

25.02.2024. | 15:57

U posljednjih par dana zabilježeno je nekoliko zemljotresa kako u BiH, tako i u regionu.

Sarajevsko područje prije nekoliko dana potresla su dva zemljotresa, jači je bio magnitude 4,2 po Rihteru.

Šire dubrovačko područje su cijelu nedjelju pogađali umjereno jaki zemljotresi.

Zadnji, u petak, 23. februara je pogodio područje pored Mljeta jačinom 4,9 stepeni po Rihteru. Prije toga, kažu podaci ЕSMC-a, tri su zatresla Pelješac i Neum – najjači je bio 3,8 stepeni – a potom je subotu, 24. februara jedan zatresao okolinu albanskog grada Еlbasana 200 kilometara dalje.

Seizmolozima je dobro poznata građa i tektonika Jadranske mikroploče i njenih aktivnih rubova. Upravo Dubrovnik leži na granici nekadašnje tzv. Adria ploče koja je nekada bila puno veća, a danas je raznim procesima “pojedena” i spala na veličinu Jadranskog mora. Dubrovačko područje poznato je po snažnim potresima (najpoznatiji u 17. vijeku uzrokovao je katastrofu).

Šta se sada događa na tom području, da li je došlo do aktivacije, buđenja Jadranske mikroploče, otkrila Ines Ivančić, seizmolog iz Zagreba. Ona kaže “nema nikakvog buđenja, sve je to uobičajeno”.

“To područje u Jadranskom moru je jedno od seizmički najaktivnijih područja. Aktivnost tamo nije neobična, a kako su epicentri tipično duboko u moru, mogu se tek osjetiti na obali. Dakle, nema nikakvog buđenja, potresi su tamo uobičajeni, a ono što neprestano naglašavamo i ponavljamo jeste da ih je ipak nemoguće predvidjeti”, kaže ona.

Ona nerado govori o mogućnosti velikog, razornog zemljotresa koji bi sledio seriju manjih. Spominje dubrovački zemljotres iz 1667. godine, kao i stonski iz 1996. godine, oba više od pet stepeni po Rihteru, kao primjere mogućih jakih zemljotresa.

“Imamo dosta podataka i dugu seizmološku tradiciju. Ono što sigurno znamo jeste da će potresa biti, ali kojim intenzitetom teško je predviđati. Očekivano, nakon petrinjskog zemljotresa svi su sada još uvijek jako osjetljivi na podrhtavanje pa i na potrese koji su dosta udaljeni od obale”, zaključuje, prenosi Jutarnji.