FOTO: AGENCIJE
Zašto nedostaju notari? Banjaluka čeka još četiri, u mnogim opštinama godinama nema kandidata
20.06.2026. | 08:16
Kupovina stana, ovjera ugovora, ostavinska rasprava ili osnivanje firme samo su neki od poslova bez kojih je danas teško zamisliti notarsku službu. Međutim, dok građani većih gradova imaju mogućnost izbora, pojedine opštine u Republici Srpskoj i dalje nemaju nijednog notara, jer za rad u tim sredinama gotovo da nema zainteresovanih kandidata.
U imeniku Notarske komore Republike Srpske trenutno je registrovan 71 notar. U Banjaluci je sistematizovano 25 notarskih mjesta, od kojih je popunjeno 21, dok je u toku konkurs za izbor još četiri notara.
Predsjednik Notarske komore Republike Srpske Boris Radić kaže da je glavni razlog zbog kojeg pojedina službena sjedišta ostaju prazna jednostavno nedovoljan obim posla.
“Svaki notar razmišlja može li od rada u toj opštini pokriti troškove poslovanja. Upravo je to osnovni razlog zbog kojeg u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama nema većeg interesovanja za popunjavanje notarskih mjesta”, rekao je Radić za BL portal.
Iako se često smatra da je riječ o vrlo atraktivnoj profesiji, interesovanje kandidata nije veliko. U manjim sredinama na jedno mjesto uglavnom se prijavi jedan ili dva kandidata, dok ni u Banjaluci konkurencija nije naročito izražena.
“Za četiri upražnjene pozicije u Banjaluci prijavljeno je ukupno šest kandidata. To nije neki impozantan broj. Prilikom izbora boduju se radno iskustvo, rezultati rada, kao i uspjeh ostvaren na notarskom ispitu”, kaže Radić.
Notarski ispit košta 1.000 KM, dok kandidati dodatno plaćaju 500 KM troškova postupka pred Notarskom komorom.
U javnosti se povremeno mogu čuti tvrdnje da privrednici i investitori gotovo sve ugovore zaključuju kod istog notara i da zato samo pojedini žive kao “bubreg u loju”, ali Radić smatra da za takve tvrdnje nema osnova.
“Osnovno načelo notarske službe jeste nezavisnost notara i slobodan izbor. Građanin ili investitor sam odlučuje kojem će notaru ukazati povjerenje. Ne postoji bilo kakva raspodjela poslova među notarima”, naglašava on.
Kada je riječ o odgovornosti, svaki notar prije početka rada mora zaključiti ugovor o profesionalnom osiguranju, što znači da građani imaju mogućnost naknade štete ukoliko zbog eventualnog propusta pretrpe finansijsku štetu. Osim toga, notar odgovara i svojom cjelokupnom imovinom.
Radić podsjeća da disciplinske postupke vodi Ministarstvo pravde Republike Srpske, koje imenuje disciplinsku komisiju.
“U disciplinskom postupku do sada nije razriješen nijedan notar, ali su kazne veoma visoke i mogu iznositi do 20.000 KM”, rekao je Radić.
On smatra da upravo mali broj sudskih sporova protiv notara pokazuje da notarska služba građanima pruža visok nivo pravne sigurnosti.
