Zabrinjavajući podatak: Tek svaki 11 građanin BiH stariji od 25 godina ima diplomu

14.01.2026. | 07:20

Tek svaki jedanaesti građanin BiH stariji od 25 godina ima završen fakultet.

Ovaj zabrinjavajući podatak stiže od strane Svjetske banke, prema kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi na samom dnu evropske ljestvice po postotku stanovništva starijeg od 25 godina koje ima fakultetsku diplomu ili višu školu, sa svega 11,3 odsto.

Koliko po tom pitanju kaskamo, govori činjenica da su lideri po akademski obrazovanom stanovništvu Irska, Luksemburg, Švajcarska i skandinavske države, koji imaju oko 40 odsto visokoobrazovanih ljudi.

Izabrani funkcioneri šalju loše poruke

Na samom dnu smo i u regionu.

Naime, Hrvati su čitavih 11 odsto ispred BiH, tačnije 22 odsto građana iznad 25 godina ima fakultet ili višu školu, u Srbiji je to 20 odsto, a u Crnoj Gori 19,6.

Analizirajući tematiku visokog obrazovanja u BiH, struka smatra da sve više mladih jednostavno vidi da neki obrazovni uspjeh više i nije presudan, te se okreću nekom snalaženju, nerijetko i nekim nedozvoljenim metodama.

Obrazovanje u BiH kao da više nije dovoljno vrednovano u društvu, a loše poruke mladima dolaze prije svega iz politike, gdje se često mogu vidjeti slučajevi da je neko postao direktor, savjetnik, ili čak i ministar, a da je njegovo akademsko obrazovanje upitno.

Diploma se kupuje

Jadranka Berić, sociolog, smatra da uzroci ovakve statistike nisu jednostavni, već višeslojni, i uključuju ekonomsku nesigurnost, masovnu emigraciju mladih i nedovoljna ulaganja u obrazovanje.

“Period društvene tranzicije donio je naglo širenje privatnih fakulteta, što je dovelo do gubitka težine diplome. Dok se na državnim univerzitetima diploma stiče kroz trud, znanje i akademske standarde, u dijelu privatnog sektora pojavila se praksa njene kupovine. To je proizvelo nepovjerenje u instituciju diplome i obezvrijedilo rad državnih fakulteta, koji su u javnosti počeli ispaštati zbog zloupotreba u privatnom obrazovanju. Na taj način, diploma je ostala isti formalni dokument, ali je izgubila dio svoje simboličke i društvene vrijednosti”, ističe Berićeva za “Nezavisne novine”.

Kako dalje kaže, ovaj problem je uticao na stavove mladih, koji sve češće razlikuju formalnu diplomu od stvarnog znanja.

“Kada se uspjeh može graditi preko prečica, veza ili novca, javlja se osjećaj da trud nema smisla. Obrazovanje se sve više doživljava kao formalnost, a ne kao ‘ognjište znanja’ koje gradi društvo. U takvom ambijentu, fakulteti gube dio svoje uloge nosilaca razvoja i postaju institucije čiji ugled zavisi od borbe protiv korupcije i zloupotreba”, navodi Berićeva.

A dok svijet mijenja način na koji se znanje stiče i vrednuje, ona kaže da je pred BiH sada novi izazov – vraćanje povjerenja u diplome. To se, dodaje, radi tako što će univerziteti jasno pokazati da diploma nije papir koji se kupuje, već simbol stvarnog truda i znanja.

“Sa druge strane, kupljena diploma nikada ne može postati znanje. Ona je prazan papir koji urušava ugled fakulteta i univerziteta, a zajednici donosi samo slabost i nazadovanje. Pojedinci koji bez truda i znanja nose titule postaju opasnost, jer ne samo da nisu sposobni da grade društvo, već ga svojim neznanjem i lažnim statusom ruše iznutra. Samo znanje stečeno radom i poštenjem može biti temelj snage i napretka, sve drugo je varka koja uništava budućnost. Ali treba imati na umu i to da ljudi mogu biti uspješni i bez diplome, i mnogi su to već dokazali”, naglašava Berićeva.

Podaci Svjetske banke, nadovezuje se novinar Elvir Padalović, govore mnogo toga o BiH.

“Umjesto da ulažemo u obrazovanje, da se takmičimo sa svijetom u nauci i istraživanju, mi smo zarobljeni u okvirima dnevne politike koja nam ne da da se pomjerimo naprijed. Upravo ovi podaci uzrok su svih naših problema”, rekao je Padalović za “Nezavisne novine”.

U posljednjih šest ciklusa, na Univerzitetu u Banjaluci, na prvu godinu se upisuje oko 2.100 brucoša.

Mnogi od njih, nažalost, ne idu do kraja kada je u pitanju akademsko obrazovanje, te sreću pronalaze ili je traže u radu na raznim poslovima, od onih privremenih i sezonskih, pa do stalnih. Za neke od njih izlaz je i konobarisanje, a u ovom trenutku, zarada koju po tom pitanju ostvaruju nerijetko značajno prevazilazi ono što bi imali sa završenim fakultetom pa čak i godinama radnog staža.

Broj upisanih studenata na prvu godinu prvog ciklusa studija UNIBL:

2020/2021. 2.130

2021/2022. 2.104

2022/2023. 2.045

2023/2024. 2.020

2024/2025. 2.024

2025/2026. 2.396