Zabrinjavajući podaci: Svako treće dijete u Srpskoj dobilo je poruku ili poziv od nepoznate osobe

24.12.2025. | 13:52

Istraživanje Institucije ombudsmana za djecu u Republici Srpskoj u tekućoj školskoj godini pokazalo je da je svako treće dijete od nepoznate osobe primilo poziv, poruku ili čak prijedlog da se sretnu uživo, izjavila je ombudsman Gordana Rajić u Banjaluci.

Rajićeva je, u pauzi okruglog stola o sigurnosti djece u digitalnom okruženju, izjavila novinarima da djeca već sa osam godina posjeduju sopstvene digitalne uređaje, što ih stavlja u potencijalno veći rizik izloženosti štetnim sadržajima i neprimjerenim načinima komunikacije.

Ona je navela da je Ombudsman za djecu u ovoj školskoj godini sproveo istraživanje “Siguran klik” u vaspitno-obrazovnim ustanovama širom Republike Srpske, s ciljem da se ispita u kojoj mjeri djeca poznaju pravila korištenja digitalnih tehnologija, prepoznaju onlajn rizike i načine zaštite, kao i kako doživljavaju svoju bezbjednost u digitalnom okruženju.

Rajićeva je navela da su istraživanjem bila obuhvaćeni učenici od drugog do šestog razreda osnovnih škola, uz saglasnost roditelja, te učenici srednjih škola, koji imaju od 15 do 18 godina.

– U prosjeku je istraživanjem bilo obuhvaćeno oko 2.000 učenika uzrasta od osam do 12 godina koji su zajedno sa roditeljima odgovarali na ista pitanja i učestvovali u istraživanju – rekla je Rajićeva.

Ona je istakla da su u odgovorima pojedina djeca navela da na internetu provode sedam ili više sati dnevno, dok roditelji smatraju da je to u prosjeku jedan do dva časa.

– Svako treće dijete je imalo od nepoznate osobe poruku, poziv ili čak prijedlog da se sretnu uživo – rekla je Rajićeva i dodala da se svako treće dijete susrelo sa određenim videom sa štetnim sadržajem, a da zabrinjava podatak da je veliki broj njih odgovorio da to ne bi prijavili nikome.

Rajićeva je napomenula da je zabrinjavajuća i činjenica da internet nije više samo zabava, nego da direktno utiče i na mentalno zdravlje djece, budući da ih u nekom trenutku nedostupnost uređaja, mreža ili sadržaja koji svakodnevno konzumiraju dovodi u stanje frustracije i nervoze, te sve to utiče na njihovu koncentraciju, uspjeh u školi i psihofizički razvoj.

Ona je navela da djeca jako dobro pronalaze način da izbjegnu određena roditeljska ograničenja, neki od njih telefon koriste noću, drže ga ispod jastuka i kad roditelji misle da spavaju – oni su zapravo na telefonu što dovodi do pada koncentracije i do nervoze.

Rajićeva je ukazala i da roditelji nisu svjesni rizika, budući da je jedno od pitanja bilo i da li postoji granica ili pravila korištenja, a da je određeni broj njih odgovorio da nemaju jasna i stroga pravila.

Osvrćući se na inicijativu zabrane pristupa djeci do 16 godina društvenim mrežama i određenim aplikacijama, Rajićeva je rekla da su gotovo sve društvene mreže i platforme imale određene starosna ograničenja za otvaranje profila, koja nisu poštovana.

– Bojim se da podizanje te starosne granice, ako ne budemo sistemski riješili taj problem, ponovo neće dati očekivane rezultate. Prije svega treba da idemo ka tome da se poveća odgovornost platformi da se adekvatnije vrši provjera uzrasta korisnika – rekla je Rajićeva.

Direktor Udruženja “Nova generacija” Saša Risojević rekao je da je u posljednje tri godine pozivom na “Plavi telefon” pristiglo 35 prijava nasilja koje se tiču zaštite djece u digitalnom okruženju.

Risojević je naveo da, osim tih prijava, mjesečno obave pet do 10 savjetodavnih razgovora koji se odnosi na nasilje na internetu.

– Prije pandemije virusa korona takvih poziva nije bilo. Broj djece koja imaju potrebe da se obrate za ovakve teme je mnogo veći, a naš zadatak je da dodatno promovišemo uslugu i da radimo na tome da prepoznaju koji su sve rizici u digitalnom okruženju – naveo je Risojević.

On je istakao da je nasilje na internetu često povezano sa mentalnim zdravljem i dodao da se 35 odsto poziva na “Plavi telefon” odnosi na mentalno zdravlje.

– Problemi u mentalnom zdravlju nikad ne dolaze sami od sebe, uvijek je u pozadini neko nasilje, a sve češće je to u stvari nasilje na internetu – zaključio je Risojević.