FOTO: BANJALUKANIMA.ORG/ILUSTRACIJA
Za pet minuta filma, više od 10.000 KM! Dajla otkriva može li se živjeti od animacije FOTO
20.10.2026. | 08:12
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Odrasla je uz crtane filmove i stripove, a danas, pred završetkom Akademije umjetnosti u Banjaluci, razmišlja o tome gdje će nastaviti svoj profesionalni put. Dajla Alibegović želi da se bavi animacijom, umjetnošću koja joj omogućava da stvara nove svjetove, ali i profesijom u kojoj mladima u BiH posao nakon fakulteta nije zagarantovan.
Dok se priprema za ulazak u svijet poslovnih mogućnosti, ova mlada animatorka već razmišlja i o odlasku u inostranstvo, prvenstveno u Sloveniju ili Austriju, gdje bi pokušala pronaći bolje uslove za profesionalni razvoj. Svjesna je, međutim, da ni odlazak u razvijenije evropske zemlje ne garantuje zaposlenje, posebno onima koji tek ulaze u industriju.
„U našoj zemlji animacija nije razvijena, ona se razvija i širi, ali je još u nekim svojim počecima. Vjerujem da će se proširiti i povećati, gledajući koliko imamo studenata sa našeg odsjeka, ali posao nakon fakulteta nam definitivno nije zagarantovan“, kaže Dajla za BL portal.
Dajla je rođena 2003. godine u Bihaću, gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a potom upisala Akademiju umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, na smjeru animirani film. Kada je saznala da u Banjaluci postoji studijski program posvećen ovoj umjetnosti, odlučila je da istraži kako nastaju animirani filmovi i okuša se u njihovom stvaranju.
Tokom studija radila je na studentskim animiranim filmovima „Na ivici“, autorke Marije Kalabić, i „Ispod površine“, autorke Maje Ćetojević. Posjećivala je i festivale i radionice u regionu, gdje je upoznavala različite autorske pristupe i sticala iskustva koja joj pomažu da bolje razumije industriju u kojoj želi da gradi karijeru.
Ipak, ljubav je jedno, a egzistencija drugo, jer se, kako kaže Dajla, angažmani uglavnom vežu za pojedinačne projekte, pa je teško predvidjeti kada će stići sljedeći posao i hoće li donijeti dovoljno prihoda za stabilan život.
„Kao umjetnik moraš imati plan B“, poručuje ona, dodajući da joj nije problem da radi i poslove izvan struke, poput pomoćnih poslova u marketima i buticima.
Pet minuta animacije može koštati više od 10.000 KM
Koliko je teško graditi karijeru u ovoj oblasti pokazuje i sam proces nastanka animiranog filma. Iza nekoliko minuta gotovog materijala mogu stajati mjeseci rada, brojne faze produkcije i čitav tim ljudi, a troškovi zavise od složenosti priče, tehnike animacije i sredstava kojima autor raspolaže.
„Petominutni animirani filmovi mogu iznositi preko 10.000 maraka. To sve zavisi od kompleksnosti i tehnike rada, a mogu koštati i manje, od 500 do 1.000 maraka. Sve zavisi od umjetnika i sredstava kojima raspolaže“, objašnjava Dajla.
Prije nego što film stigne do publike, potrebno je proći kroz nekoliko faza. Nakon ideje slijede pisanje scenarija, izrada storiborda, odnosno vizuelnog plana scena, i animatika, koji određuje njihov redoslijed i ritam. Potom dolaze produkcija i realizacija, koje zahtijevaju mnogo vremena i rada.
Autor koji samostalno radi na filmu može smanjiti troškove, ali će mu za završetak vjerovatno biti potrebno više vremena. Timski rad ubrzava proces, ali podrazumijeva i dodatne izdatke.
Troškovi i zahtjevna produkcija samo su dio izazova. Mladi animatori mogu se prijavljivati na otvorene pozive i tražiti angažmane u produkcijskim kućama, dok im rad na daljinu omogućava saradnju sa stranim klijentima, ali ni takve mogućnosti ne znače da će posao biti stalan.
Dodatnu neizvjesnost donosi razvoj vještačke inteligencije, zbog kojeg, kako kaže Dajla, nije lako predvidjeti kako će animacija izgledati za deset godina.
Animacija nije samo za djecu
Osim pitanja zaposlenja, ona smatra da problem predstavlja i način na koji publika doživljava animaciju. Budući da je često povezuju s crtaćima za djecu, mnogi ne shvataju koliko je rada potrebno da bi nastao konačni proizvod.
„Većina ljudi ne shvata koliko iza svakog crtića na ekranu, iza svakog blokbastera, ima tim ljudi koji su mukotrpno radili svoj posao, ostajali i radili prekovremeno, mučili se sa računarima“, kaže ona.
Dodaje da ne krivi publiku zbog toga što ne poznaje sve faze nastanka filma, ali smatra da bi trebalo više govoriti o znanju, vremenu i trudu koji stoje iza animacije.
Za nju su festivali prilika da publika upozna i drugačije oblike ove umjetnosti, izvan sadržaja na koji je navikla u kinima i na televiziji.
„Festivali su savršena mjesta za prikazivanje filmova van standarda koji se prikazuju u kinima“, ističe Dajla.
Upravo će na Međunarodnom festivalu animiranog filma „Banjaluka“, koji će biti održan od 23. do 28. oktobra, imati priliku da animaciju posmatra i iz drugačije perspektive.
Od studentkinje do članice žirija
Dajla Alibegović će ove godine biti članica žirija Dječjeg takmičarskog programa na festivalu „Banjaluka“. Do ove uloge došla je nakon što je profesor pozvao studente da se prijave, a ona se javila zajedno sa još dvije studentkinje.
Tako će filmove, koje je do sada uglavnom posmatrala kao studentkinja i ljubiteljka animacije, ocjenjivati i iz perspektive članice žirija. U žiriju će, prema zvaničnoj objavi organizatora, biti i Tijana Šipka i Anja Milinković, studentkinje i mlade autorke povezane sa Akademijom umjetnosti u Banjaluci.
Ovogodišnje izdanje festivala donosi takmičarske projekcije, retrospektive, promocije, izložbe i predavanja. Projekcije će biti održavane u „Cineplexxu Palas“, dok su izložbe, predavanja i promocije planirani u Studentskom kulturnom centru i Kući Milanovića.
View this post on Instagram
Za 24. oktobar najavljeni su masterklas i retrospektiva animiranih filmova Vuka Jevremovića, dok će 26. oktobra biti održani masterklas Majkla Dudoka de Vita i projekcija njegovog dugometražnog filma „Crvena kornjača“. Festival će biti zatvoren 28. oktobra projekcijom nagrađenih filmova.
