Za humane svrhe: Koga sve usreće prihodi od igara na sreću

04.07.2020. | 08:20

Svaka marka koju dobijemo za nas je velika i svaka u našem budžetu pravi razliku. Tako o novcu za svoj tim razmišlja Dragana Svitlica, trener Ženskog košaraškog kluba „Orlovi“ iz Banjaluke kojem je prošle godine u kasu „upalo“ šest hiljada maraka i to zahvaljujući Lutriji Srpske.

Igre na sreću, zapravo, svake godine usreće ne samo one sa „dobrim“ tiketima, već i sportiste, kulturnjake, humanitarce, jer je prema važećim propisima 20 odsto od ostvarene dobiti Lutrije namijenjeno baš za finansiranje humanitarnih, sportskih, kulturnih, obrazovnih i aktivnosti u oblasti zdravstva. Čak i kad se pojedinačno ne radi o velikim iznosima, to je ipak novac koji ne očekujete i kojem se silno obradujete, kaže Svitlica.

“Svaka pomoć mnogo znači da pokrijemo stipendije, organizaciju utakmica kod kuće, putovanja. Eto, prošle godine smo putovali na utakmicu u Bugarsku punih 14 sati, jer smo išli kombijem, sve ostale opcije su nam bile preskupe. Nije to nama teško, mi smo srećni kad idemo da igramo, ali samo hoću da kažem da je sve troškove teško stići“, priča Dragana.

Zahvaljujući povećanju prihoda nakon donošenja novog Zakona o igrama na sreću, uvećale su se i “srećne” finansije koje prema sadašnjim propisima pripadaju resorima porodice, omladine i sporta, prosvjete i zdravlja. Tako u resoru sporta kažu da su prošle godine imali skoro 80 hiljada maraka više u odnosu na 2018. i da su u skladu sa Pravilnikom o raspodjeli sredstava od igara na sreću uspjeli da pomognu 82 sportske organizacije i 56 sportista-pojedinaca. Među njima je i naš proslavljeni plivač, Mihajlo Čeprkalo.

„To je zaista novac koji nas na neki način iznenadi i uvijek dobro dođe. Dobio sam tri hiljade maraka što sa aspekta velikih troškova u profesionalnom plivanju nisu neke pare, ali ako za njih mogu da kupim pet odijela za trke i to je nešto. Vjerujem da ti iznosi još više znače amaterima, kadetima, juniorima i da za profesionalni sport načini finansiranja moraju biti drugačiji. Meni je ipak lakše, jer sam prošle godine značajna sredstva  dobio od grada Banjaluka i predsjednice Republike“, kaže Mihajlo.

Za tri stateška projekta dali smo 160 hilljada  maraka, hvale se i u Ministarstvu prosvjete.  Novcem od igara na sreću sufinansiramo projekte međunarodne saradnje i decentralizacije u kulturi.

“Najveći dio novca – 100 hiljada maraka, prošle godine je usmjeren za obnovu kuće Branka Ćopića i projekat izgradnje spomen područja “Bašta sljezove boje” u njegovim rodnim Hašanima”, naglašavaju u tom resoru.

Sa 25 hiljada maraka pomognut projekat „Make it new“ u kojem učestvuju i Srbija i Hrvatska, a radi se o podizanju svijesti o značaju elementa kulturnog nasljeđa, odnosno promociji i očuvanju vještina izrade narodnih nošnji i nakita. Srpska se sa 35 hiljada maraka “učlanila” i u karavan kulture govora, učestvujući u projektu “Njegujmo srpski jezik” koji je kroz radionice i tribine pokrenuo francuski humanista Arno Gujon.

Konkursi za dodjelu sredstava od igara na sreću za ovu godinu još nisu raspisani, ali bi prema najavama iz Ministarstva finansija spisak korisnika trebalo da bude veći. Predviđeno je i da dio sredstava prikupljenih novim Zakonom o igrama na sreću bude preusmjeren za pronatalitetnu politiku u Republici Srpskoj.