Važni detalji o duplom boračkom dodatku: Šta je prava istina o spornom papiru FOTO

Nikola Simić | BL Portal

29.10.2026. | 13:14 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Primjena prava na posebnu novčanu naknadu za demobilisane borce, u javnosti poznatiju kao dupli borački dodatak, bilježi snažan rast na terenu. Dok je BL portal sredinom avgusta objavio podatak da je ovo pravo tada ostvarilo 495 boraca starijih od 65 godina, iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske sada potvrđuju da je naknada za septembar isplaćena za čak 2.488 boraca.

Ovaj skok ukazuje na ubrzanu obradu zahtjeva i realizaciju novog prava, a prema ranijim procjenama koje su objavljene krajem jula, očekuje se da bi u Republici Srpskoj moglo biti oko 10.700 potencijalnih korisnika ove naknade.

Dilema oko ovjerene izjave

Kako raste broj korisnika, tako se javljaju i određene nedoumice, posebno nakon što je Gradska boračka organizacija u Bijeljini nedavno pozvala borce da obavezno predaju ovjerenu ličnu izjavu da nemaju druga primanja. Mnogi su se zapitali da li je ovaj papir zaista obavezan i do kada se mora dostaviti.

Iz resornog Ministarstva za BL portal pojašnjavaju da propisima zapravo nije utvrđen nikakav rok za dostavljanje navedene izjave. Nadležni prvostepeni organi dužni su da po službenoj dužnosti pribave dokaze od Poreske uprave i Fonda PIO o tome da podnosilac ne ostvaruje druga primanja. Međutim, u cilju potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, od podnosioca se može zatražiti i ovjerena izjava, a njena predaja u što kraćem roku je u interesu same stranke kako bi se postupak rješavanja zahtjeva maksimalno ubrzao.

Na pitanje da li ima boraca koji ispunjavaju uslove, ali pravo nisu ostvarili zbog neinformisanosti ili nedostavljanja papira, iz Ministarstva navode da uopšte nije moguće utvrditi ispunjenost uslova ukoliko dokumentacija nije predata, naglašavajući da su sve procedure javno dostupne.

Zašto se ne zna broj odbijenih zahtjeva

Pravo na dupli dodatak imaju svi demobilisani borci koji su navršili 65 godina života, a koji pritom ne ostvaruju pravo na penziju niti imaju druga novčana primanja. Izuzetak su jedino primanja iz oblasti socijalne zaštite, kao i lična invalidnina koju primaju ratni vojni invalidi od sedme do desete kategorije.

Iako je sada jasno koliko boraca prima naknadu, Ministarstvo nema zbirnu evidenciju o tome koliko je ukupno zahtjeva podneseno širom Srpske i koliko ih je odbijeno. Razlog za to je administrativne prirode, jer se svi zahtjevi predaju gradskim i opštinskim upravama koje djeluju kao prvostepeni organi, dok Ministarstvo postupa isključivo kao drugostepeni organ zadužen za rješavanje po žalbama.

Kako je BL portal već prenio u avgustu, resorno Ministarstvo do tada nije zaprimilo nijednu žalbu u ovim predmetima, što objašnjava zašto zbirni podaci sa lokalnog nivoa još uvijek nisu dostupni u centralnoj evidenciji.