Uvode „sidrenu cijenu“: Šta će kupac u Hrvatskoj vidjeti, a kod nas još ne može

20.09.2026. | 09:46 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Koliko je nešto koštalo prije nekoliko mjeseci – od oktobra bi u Hrvatskoj to moglo stajati odmah pored današnje cijene. U Republici Srpskoj takvo pravilo ne postoji.

Dok se u Srpskoj država u borbi protiv rasta cijena uglavnom oslanja na ograničavanje trgovačkih marži, Hrvatska od 1. oktobra uvodi model koji ide u sasvim drugom pravcu: kupcu će uz aktuelnu cijenu biti dostupna i istorijska, takozvana „sidrena“ cijena.

I to neće važiti samo za supermarkete.

Nova pravila obuhvatiće proizvode i usluge koje građani svakodnevno plaćaju, pa se priča širi i na frizerske salone, ugostitelje, servise, zanatlije i druge pružaoce usluga.

Drugim riječima, kupac bi ubuduće mogao da vidi ne samo koliko danas košta šišanje, popravka automobila ili određeni proizvod, već i koliko je ta usluga ili roba koštala na propisani datum.

Hrvatska uvodi „sidro“ u prošlosti

Za većinu proizvoda i usluga kao referentna cijena uzima se ona koja je važila 10. septembra 2026. godine.

Za hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za domaćinstvo koji su već bili obuhvaćeni ranijim mjerama, referentna tačka ide još dalje – računa se cijena od 2. maja 2025. godine.

Ako je, recimo, šišanje 10. septembra koštalo 18 evra, a salon ga kasnije podigne na 20, kupac će uz novu cijenu moći da vidi i onu od 18 evra.

Važno je da „sidrena cijena“ nije maksimalna cijena. Trgovac ili pružalac usluge može povećati cijenu, ali istorijska referenca ostaje vidljiva.

Četiri cijene na jednoj polici?

Tu nova pravila postaju posebno zanimljiva.

Kod proizvoda koji su na akciji moguće je da kupac istovremeno vidi redovnu cijenu, akcijsku cijenu, najnižu cijenu u prethodnih 30 dana i novu „sidrenu“ cijenu.

Dakle, na pojedinim proizvodima mogla bi se pojaviti prava mala istorija cijene – ne samo koliko košta danas, već i kako je do te cijene došlo.

Država želi da cijene prati i računar

Hrvatska je otišla i korak dalje: trgovci i pružaoci usluga koji imaju internet stranice moraće da objavljuju cjenovnike u formatima pogodnim za automatsku obradu, poput XML-a ili CSV-a, te da ih redovno ažuriraju.

Time se otvara mogućnost da se cijene ne prate samo ručno, već da ih računarski sistemi automatski prikupljaju i upoređuju.

Za trgovce to znači i novu administrativnu i tehničku obavezu, a za državu znatno veći uvid u kretanje cijena na tržištu.

A šta se vidi u Republici Srpskoj?

Tu je razlika prilično jasna.

U prodavnicama u Srpskoj kupac staru i novu cijenu uglavnom vidi kada je proizvod na akcijskom sniženju – uz aktuelnu cijenu stoji i prethodna, precrtana cijena.

Postoji i zanimljiv izuzetak: u prodajnim objektima dm-a na pojedinim proizvodima može se vidjeti podatak kada je cijena posljednji put promijenjena. To, međutim, nije zakonska obaveza koja važi za sve trgovce.

U Republici Srpskoj država se kod kontrole cijena trenutno oslanja prvenstveno na ograničavanje marži za određene proizvode.

Vlada Republike Srpske produžila je ovu mjeru do 31. decembra 2026. godine, a za obuhvaćene proizvode maksimalna marža iznosi 6 odsto u veleprodaji i 8 odsto u maloprodaji.

Na listi su, između ostalog, mlijeko, jogurt, brašno, hljeb, šećer, ulje, so, hrana za bebe, pelene i određeni deterdženti.

Za lijekove je propisana maksimalna marža od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

Federacija BiH opet ima svoj model

Ni u Federaciji BiH nema hrvatskog sistema.

Vlada FBiH produžila je „zaključane cijene“ za 100 proizvoda do kraja godine.

Tako su na gotovo istom tržištu trenutno tri različita pristupa: Hrvatska uvodi istorijsku referencu i digitalno praćenje cijena, Republika Srpska ograničava marže, a Federacija BiH dio proizvoda drži pod režimom „zaključanih cijena“.

Koliko će to koštati trgovce?

Hrvatska nova pravila prati i sistem kazni.

Za pravna lica predviđene su kazne od 3.000 do 30.000 evra, dok za preduzetnike i fizička lica koja obavljaju djelatnost mogu doseći 20.000 evra, zavisno od prekršaja.

Zato hrvatski model nije samo nova oznaka na polici. To je potpuno novi način na koji država želi da vidi i kontroliše kretanje cijena.