Upozorenje meteorologa! BiH očekuju sve duži periodi suše i sve češće poplave

15.08.2021. | 16:35

Ekstremne meteorološke pojave na prostoru BiH skoro da su postale svakodnevica, a svi dosadašnji izvještaji upozoravaju da je i u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda uz povećanje njihovog intenziteta, upozorava meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.

Krajinović je podsjetio da je BiH i ove godine iskusila ekstremne pojave, a rani proljetni mrazevi, pet ovogodišnjih toplotnih valova, bujične poplave uslijed ekstremnih padavina koje su praćene olujnim vjetrovima i gradom samo su od nekih njih.

“Sva tri nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama BiH, ali i svih šest izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozoravaju da nas u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda koje se vežu za naše područje uz još jedan problem, a to je povećanje njihovog intenziteta. Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH”,  izjavio je Krajinović za Anadoliju.

Dodao je da ono što se radilo proteklih stotinjak godina u smislu emisije stakleničkih gasova u atmosferu „dolazi na naplatu danas u vidi problema meteorološke prirode.“

“Već kada smo postali svjesni ovih problema moramo poduzeti mjere kako bi generacije koje dolaze imale šansu da uživaju u sigurnom društvu otpornom na prirodne nepogode “, poručio je Krajinović.

Najnovije istraživaje IPCC pokazalo je da se Zemlja suočava s velikim problemima. Navodi se da će temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusovih u narednih 15 godina, što je više od prihvatljivog.

Mnoge zemlje osjećaju posljedice klimatskih promjena, a najaktuelniji su masivni požari u Turskoj i Grčkoj. Klimatolozi predviđaju da bi za 80-ak godina globalno zagrijavanje moglo dovesti do toga da temperature u Turskoj skoče i do drastičnih 6,5 stepeni.

Na pitanje da li je takav scenario moguć i u BiH, Krajinović kaže da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura vazduha u BiH od 50-ih godina prošlog vijeka kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to odstupanje još je izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 stepen Celzijusov.

“Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine “,  navodi sarajevski meteorolog.

Ističe da se najznačajnija promjena uočava kod broja hladnih i toplih dana – u centralnim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu smanjenje nešto manje i kreće se dva dana na 10 godina.

Krajinović podsjeća da treći Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama BiH iz 2017. godine pokazuje da će do kraja 21. vijekatemperatura zraka kontinuirano rasti.

Objašnjava da prema jednom od tri razmatrana scenarija (RCP8.5), a koji je najvjerovatniji, temperatura će do 2040. godine porasti za 1,6 do dva stepena, da bi u periodu između 2071. i 2100. godine ovaj obim mogao iznositi od 5,4 do 5,6 stepeni.

Promjenama uslijed pretjerane emisije stakleničkih gasova u atmosferu podložan je i padavinski režim, ističe Krajinović, koji dodaje da su promjene godišnjih količina padavina manje evidentne i na prvi pogled nisu problematične ukoliko se posmatraju analize godišnjih količina padavina.

“Međutim, posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli “,  ističe Krajinović.

Dodaje da će se prema scenariju RCP8.5 problemi vezani za padavine u budućnosti povećati, te da se mogu očekivati drastične promjene u padavinskom režimu posebno tokom ljeta i manje padavine čak za 40 odsto.

“Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. vijeka. Kao posljedica gore navedenog,BiH prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava “,  upozorava Krajinović.