U zdravstvenim ustanovama dovoljne količine seruma protiv zmijskog otrova
22.05.2022. | 20:14Maj i početak juna period su godine kada se bilježi pojačana aktivnost zmija. Dešava se tako da se mogu vidjeti i u urbanim sredinama, posebno u blizini riječnih tokova. Stručnjaci navode da zdravstvene ustanove ove godine nisu imale problem sa nabavkom antiseruma.
U BiH živi 14 vrsta zmija, a samo tri su otrovne: poskok, šarka i balkanski šargan. Vijest o ugrizu zmije obično se brzo širi, ali riječ je o vrlo rijetkim slučajevima. Od početka godine u UKC-u liječene su samo dvije osobe sa sumnjom na ugriz zmije. I to poskoka. Trebinje još ne bilježi nijedan slučaj, ali upozoravaju – desi li se ugriz, valja ostati pribran i pozvati hitnu pomoć.
U banjalučkoj Službi hitne pomoći jedan slučaj imali su prije mjesec dana, ali nije bila u pitanju otrovnica.
Stručnjaci upozoravaju na radnje koje nikako ne treba raditi ukoliko dođe do ugriza zmije.
– Ne treba isisavati krv, otrov sa mjesta uboda. Ne smije se stavljati led, ne smije se uzimati alkohol i ne smije se taj ekstremitet podvezivati, kao što je bilo ranije. Eventuelno, ako je potrebno više vremena za transport do prve zdravstvene ustanove, onda se može blago podvezati iznad mjesta uboda, ali nikako prejako i ne predugo – ističe dr Darko Obradović, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Banjaluka.
Iako pacijenti prvo pomisle na antiserum, on se daje veoma rijetko i po procjeni ljekara. Većina ugriza potiče od neotrovnica, a česti su i tzv. suvi ugrizi, kada zmija ne ispusti otrov. Ove godine u zdravstvenim ustanovama Srpske seruma ima dovoljno.
– Mi uvijek planiramo količine seruma na osnovu našeg iskustva, odnosno, utroška količina seruma u prethodnim godinama. Međutim, u prošlosti smo imali problem sa procedurama javnih nabavki kada se u nekoliko slučajeva na naš tender nije javio nijedan veleprometnik – naglasila je dr Јelena Đaković Dević iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, navodi RTRS.
BiH nikada nije proizvodila sopstveni antiserum. Riječ je o imunološkom preparatu visoke cijene i kratkog roka trajanja. Proizvodi se od antitijela konja kojima se ubrizgava otrov zmije. Međutim, dobar dio zmija je zaštićen, pa nije lako doći do otrova.
Dr Goran Šukalo, biolog sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci ističe da ukoliko vidimo zmiju, pustimo je da ide svojim putem.
– Dovoljno je da malo jače udarite o zemlju, ona će osjetiti vibracije i bezbjedno se udaljiti – dodaje Šukalo.
Ne kaže se uzalud da se zmije više plaše ljudi nego ljudi zmija. Ipak, prepoznavanje vrste i procjenu otrovnosti bolje je prepustiti stručnjacima.
