U BiH svako četvrto dijete od 13 do 15 godina puši: Ljekari upozoravaju na fatalne posljedice

09.10.2025. | 20:51

U svijetu se sve manje konzumira duvan. I u Bosni i Hercegovini se bilježi pad, ali daleko od potrebnog i očekivanog.

BiH i dalje spada među zemlje sa najvećom upotrebom duvana u Evropi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 35% odraslih konzumira duvan.

Iako je od 2010. konzumacija smanjena za 12%, još uvijek smo daleko od globalnog cilja koji predviđa smanjenje za 30%.

– Pušim već 60 godina, ne fali mi ništa ni što se tiče pluća. Ne pušim puno, kutiju dnevno – kaže jedan sagovornik.

– Davno sam ostavio, vidio da mi ne odgovara, da je štetno i što bi džaba pušio, nema potrebe – tvrdi drugi sagovornik.

– Bila nekad. Prestala sam zbog štitne žlijezde, ali inače ne bih. Nedostaje mi. Uz kafu pogotovo, kad izađem s prijateljima i prijateljicama – dodaje treća sagovornica.

Porazan je podatak i da svako četvrto dijete uzrasta od 13 do 15 godina konzumira duvan i duvanske proizvode.

– Ja sam prilično sigurna da je ta brojka u praksi mnogo veća. Veliki je procenat pacijenata koji imaju neku vrstu plućnog oboljenja izazvanog duvanom. To je hronični bronhitis, emfizem pluća, bronhiektazije itd. Pušenje ne samo da utiče na pluća, pušenje izaziva hroničnu inflamaciju čitavog tijela. Ako posmatrate tijelo od glave do pete, svaki organ možete naći da je zahvaćen nekom vrstom inflamacije, a najštetnije posljedice su po pluća i po srce – kaže Lina Rayan Duranović, pulmolog.

Uprkos upozorenjima o posljedicama, pušenje je i dalje duboko ukorijenjeno u svakodnevnom životu.

Ljekari sve češće upozoravaju da se posljedice osjećaju mnogo ranije nego što se misli.

– Nekad je to bilo, mogli smo očekivati 60+ godina da pacijenti razvijaju neku vrstu hroničnog bronhitisa, ta je granica sada pomjerena. Razlog je vjerovatno što sve sve ranije počinju konzumirati cigarete, tako da već imamo 35-ogodišnjake koji imaju razvijenu hronično-opstruktivnu plućnu bolest. Kada se radi procjena starosti pluća, izbaci da je procjena starosti nekih 70 godina – dodaje Rayan Duranović.

Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana usvojen je u Federaciji BiH, ali njegova primjena je spora.

U Republici Srpskoj sličan propis još čeka proceduru.

– Ima napretka u odnosu na period prije stupanja na snagu, primjeti se napredak, ali isto tako postoji još mnogo prostora kako kod ugostitelja i vođenja objekata koji će imati zdravo okruženje, a tako još mnogo moramo raditi i kroz institucije, unapređenje Zakona. Ugostitelji su ti koji su tražili da se naprave izuzeci od zabrane, odnosno da postoje prostori za pušenje, ali to sada vidimo da stvara veliki problem u implementaciji – ističe Jasmina Čekrić, izvršna direktorica Udruženja PROI. Dok mnoge zemlje smanjuju broj pušača, Bosna i Hercegovina i dalje kaska. Stručnjaci poručuju, stvarna promjena moguća je tek kada se zakoni počnu primjenjivati, a prevencija postane prioritet, posebno među mladima, prenosi N1.