U BiH oko 150.000 oboljelih od Alchajmera

Pretpostavljeni broj oboljelih osoba od Alchajmerove bolesti u BiH je oko 150.000, te se radi o srednjem i teškom stadijumu demencije kada su potrebni 24-časovni nadzor nad tim oboljelim i podrška.

Rekao je ovo Osman Kučuk, direktor Centra za demenciju Sarajevo, koji ističe da, kada se ovaj broj oboljelih uzme u analizu, pokazuje se da ona u stvari ima epidemiološki karakter u BiH. U subotu, 21. septembra, obilježava se Svjetski dan borbe protiv Alchajmera.

Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS, kaže da registar oboljelih od Alchajmerove bolesti ne postoji ni u RS ni u FBiH, ali da u svijetu ima oko 80 miliona oboljelih od ove bolesti.

“Učestalost bolesti je da otprilike pet odsto starijih od 65 godina ima Alchajmerovu bolest. Svaki minut na svijetu neko oboli od ove bolesti, tako da broj oboljelih u svijetu raste samim tim što se povećava i broj starijih osoba u svijetu, a predviđanja su da će se za 30 godina broj starijih od 65 godina povećati za 300 odsto, te se smatra da će se i udvostručiti broj ljudi sa ovom bolesti”, kaže Miljković.

On ističe da su glavni simptomi ove bolesti zaboravljanje, poremećaj govora, nesposobnost da se imenuju ljudi, predmeti, te da se gube imenice iz govora.

“Pacijent zna šta se desilo prije 10 godina, ali ne može da se sjeti šta je juče ručao. Takođe, pacijenti imaju poremećaj pamćenja, zatim poremećaj orijentacije u vremenu i prostoru i prema ličnostima, promjene ponašanja. U krajnjem stadiju dolazi do potpune razgradnje ličnosti i vegetativnog stanja”, pojasnio je Miljković.

On je napomenuo da za ovu bolest ne postoje faktori rizika, osim životne dobi, pa samim tim i ne postoji prevencija. Istakao je da je Alchajmerova bolest bolest starije životne dobi, jer oko 75 odsto onih koji obolijevaju ima iznad 65 godina, ali se kod određenog broja bolest javlja i ranije, oko 50. godine.

“Savjetuje se zdrava ishrana, fizička aktivnost, dosta kvalitetnog sna, vježbe memorije i kognicije. Postoje lijekovi koji zasad usporavaju razvoj bolesti. Važno je pružiti podršku porodici, njegovateljima, edukovati i objašnjavati o kakvoj se bolesti radi, potrebno je osnovati posebne ustanove za ovakve pacijente, savjetovališta, udruženja oboljelih od Alchajmerove bolesti”, kaže Miljković.

Kučuk smatra da demencija, odnosno Alchajmerova bolest ne zavisi od godina starosti, te da se demencija ne može povezati isključivo s njom.

“Demencija je sindrom stanja uzrokovanog kao posljedica uzrokovana nekom bolešću. Nju može dobiti i dijete, ali i osoba u srednjim godinama, iako je činjenica da ljudi od Alchajmera najviše obolijevaju nakon 60. godine”, kaže Kučuk.

On kaže da je broj oboljelih od Alchajmera drastično povećan u odnosu na period prije 1990, te da danas postajemo svjesniji problema koje ova bolest nosi sa sobom, a njom je pogođena i porodica oboljelog, te je na zapadu nazivaju bolešću porodice.

Kučuk je rekao da lijek za Alchajmerovu bolest ne postoji, već da postoje simptomatske terapije koje ublažuju određene simptome.

“Bez obzira na to što ne postoji lijek koji će je izliječiti, značajno je da se što ranije dijagnosticira kako bi se određenim lijekovima moglo simpomatski djelovati i izvršiti određene promjene u životu, te da se pristupi nefarmakološkom tretmanu demencije”, ističe Kučuk za “Nezavisne”.

On kaže da se ova bolest u današnje vrijeme više dijagnostikuje nego u proteklom periodu, te je pojasnio da je mnogo razloga za nastajanje Alchajmerove bolesti – od promjene načina i kvaliteta života, različite ishrane, neaktivnog fizičkog života i mentalno neaktivnog života.

 

Izvor:(Nezavisne novine)



Ostavite komentar: