Treba sprovesti sve reforme: BiH bi mogla vratiti izgubljenih sto miliona evra

13.10.2025. | 08:52

Ako BiH uspješno sprovede sve reforme koje je navela da će sprovesti u sklopu Plana rasta, pod uslovom da budu prihvaćene od strane Evropske komisije, BiH bi mogla vratiti sto miliona evra, koliko je izgubila ljetos zbog toga što reforme nije kompletirala na vrijeme.

Naime, kako nam je objašnjeno u Delegaciji EU, novac iz Plana rasta biće dodijeljen u skladu sa sprovođenjem reformi, što znači da zemlje koje budu bolje radile mogu dobiti više od nominalne sume koja im je određena.

“Uskraćena sredstava iz ukupno dodijeljene sume i dalje će ostati dostupna svim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i BiH, i biće preraspodijeljena na osnovu zadovoljavajućeg napretka u ukupnom sprovođenju reformi”, rečeno nam je.

Prevedeno na običan jezik – ako se BiH trgne i krene ispunjavati reforme ubrzanim tempom, može dobiti više sredstava od 976 miliona evra, koliko joj sada stoji na raspolaganju.

Proteklih mjeseci bilo je puno konfuzije u javnosti o tome koliko tačno novca BiH pripada i na koji način će novac biti raspodijeljen.

U razgovoru s dvoje upućenih u cijeli proces, od kojih je jedna osoba službenik evropskih institucija, a druga je bliska zastupnici u Evropskom parlamentu, objašnjeno nam je šta u suštini ovaj plan znači i na koji način će se novac raspoređivati.

Iako se spominje konkretna cifra, koja trenutno iznosi oko 976 miliona evra, koliko bi BiH trebalo da pripadne, važno je napomenuti da niko u ovom trenutku ne zna koliko će novca BiH zaista i dobiti, jer to zavisi od kvaliteta predloženih reformi, brzine njihove implementacije i transparentnosti trošenja evropskih sredstava. Jedan od naših sagovornika nam je objasnio da BiH do 2027, do kada ova sredstva treba da budu potrošena, može dobiti manje, ali i više novca, u zavisnosti od toga kako se političari i službe u BiH budu kvalitetno pripremili za implementaciju projekta.

BiH će morati platiti 30 miliona evra na ime administrativnih troškova, i dodatnih 71 milion evra na ime provizija za pozajmice koje će uzimati u sklopu ovih sredstava, ali taj novac neće biti uziman iz trenutno dostupne sume od 976 miliona evra. Ukupno s tim sredstvima, orijentaciono BiH ima alocirano oko 1,08 milijardi evra.

Ono što je najvažnije, BiH će dobiti ne samo novac, nego i tehničku ekspertizu za sprovođenje reformi, a najvrednija stvar je politička volja EU da zemlje zapadnog Balkana integriše u svoj ekonomski prostor prije članstva jer to otvara dalja sredstva koja bi zemlje mogle povući u daljoj fazi integrisanja u ovaj prostor, ali i viši kvalitet života jer se zemlja integriše u najuspješniju svjetsku ekonomsku zonu.

Plan rasta predviđa uključivanje BiH i ostalih zemalja regiona u sedam oblasti Zajedničkog evropskog tržišta: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup prostoru zajedničkog platnog prometa EU (SEPA), olakšavanje pravila u kopnenom transportu, integrisanje u evropski energetski prostor, uključenje u digitalnu uniju i integrisanje u evropski lanac snabdijevanja.

Iako će sasvim sigurno dio interesnih grupa u BiH biti nezadovoljan Planom time što više neće biti u privilegovanom položaju kao, na primjer, neka javna preduzeća koja uživaju monopol iako gomilaju gubitke, a isto tako građani vjerovatno dobiti nešto više račune za struju, dugoročne koristi su nenadomjestive jer su sve zemlje koje su se priključile evropskom ekonomskom prostoru danas višestruko bogatije nego što su bile ranije.

Na primjer, sve zemlje istočne Evrope su prije početka integracije u EU bile siromašnije od BiH, a danas su nas neke od njih višestruko prestigle, dok su sve ekonomski značajno bolje od BiH.

Kako nam je rečeno, može se očekivati da će reforme koje je BiH poslala biti manjkave, ali da će biti moguće kroz rad s bh. institucijama postepeno korigovati sve te probleme i cijeli posao uspješno privesti kraju, ako bude političke volje i ozbiljnosti u BiH da se uočeni nedostaci uklanjaju u hodu.

Međutim, oba naša sagovornika su nas upozorila da najviše zavisi od bh. političara i institucija – koliko će ozbiljno prihvatiti reforme koje EU traži.