Tata na porodiljskom u BiH je još uvijek “čudo neviđeno”: Šta o njima misle žene, a šta poslodavci

09.07.2025. | 06:51

Od 2016. godine očevi u BiH imaju pravo da koriste porodiljsko odsustvo, ali manje od pola procenta tata je odlučilo da brinu o svojim bebama, dok mame idu na posao. Zašto je tako i šta o tome misle žene?

O vim se pitanjem pozabavilo istraživanje, koje je nedavno, za potrebe projekta “Karijera i mama 2025”, proveo Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Istraživanje je zasnovano na onlajn anketi, u kojoj su učestvovale zaposlene majke iz cijele BiH u dobi od  18 do 45 godina.

Iako u BiH postoji mogućnost da se roditelji dogovore i da prenesu dio ili cijelo porodiljsko odsustvo na oca, gotovo sve ispitanice, njih čak 96%, izjavile su da nisu dijelile ovo odsustvo sa svojim partnerom ili djetetovim ocem.

Polovina ih smatra da, iako zakon daje očevima pravo na roditeljsko odsustvo, društvena očekivanja nalažu da o bebama, i uopšte o djeci, brinu majke.

Podsjećamo, prema Zakonu o radu Republike Srpske korištenje porodiljskog odsustva mora započeti majka. Ali, već 60 dana nakon rođenja djeteta umjesto majke porodiljsko odsustvo može nastavi da koristi zaposleni otac novorođenčeta.

Postoje čak i situacije, kada tata može na porodiljsko čak i kada mama nije zaposlena. Takav je slučaj, na primjer, u porodici Rajak u Rogatici. Tata Srđan je dva puta bio na porodiljskom, nakon rođenja dvoje djece, jer je mama Nataša žena sa invaliditetom.

U korištenju ovog prava roditelji su potpuno ravnopravni i ne postoji nikakv poseban uslov koji mora ispunjavati otac, da bi imao pravo na porodiljsko.

Ipak, u ogromnoj većini slučajeva, to pravo koriste majke.

A da li bi zakoni u Republici Srpskoj, odnosno u BiH, trebalo da propišu da očevi moraju obavezno koristiti dio roditeljskog odsustva, kao što je slučaj u nekim evropskim zemljama?

Kako je pokazalo istraživanje, žene u BiH imaju podijeljena mišljenja o tome. Trećina njih vjeruje da bi se takvim zakonskim rješenjem promovisala rodno ravnopravna briga o djeci.

Ipak, većina njih ne podržava nametanje takve “muške kvote”.

Umjesto toga, žene vjeruju da bi porodice same trebalo da odlučuju o tome, jer je korištenje porodiljskog odsustva ipak stvar privatne odluke i dogovora među roditeljima.

– U praktičnom smislu, napori da se poveća korištenje roditeljskog odsustva kod muškaraca vjerovatno bi dobili veću podršku ako bi se kombinovali podsticaji, pod vodstvom poslodavca, i podizanje svijesti oba roditelja – smatra Jelena Ćeriman iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Mahira Poljak iz Sindikata državnih službenika i namješenika Federacije BiH put ka većoj uključenosti očeva pronalazi u kreiranju posebnih programa koji bi osnaživali muškarce u vezi sa očinskom ulogom.

– Potrebni su i programi za osnaživanje žena, u vezi sa fleksibilnijim shvatanjem majčinstva, jer porodična dinamika zavisi od mnogo faktora – dodala je Mahira Poljak.

Tim faktorima bavilo se i istraživanje Sarajevskog otvorenog centra „Otac na porodiljskom odsustvu“, koje je obuhvatilo 500 porodica iz svih krajeva BiH.

Istraživanje, provedeno prije 2 godine, pokazalo je da čak polovina očeva, koji nisu koristili porodiljsko, nisu ni znali da imaju pravo na to. Čak 70 odsto ispitanika je izjavilo da im poslodavci „nisu predočili takvu mogućnost“.

Iz nekih odgovora u ovom istraživanju, ali i iz drugih izvora, može se naslutiti da poslodavci u privatnom sektoru nisu baš naklonjeni tatama koje žele da koriste porodiljsko.

Ipak, tate koje su koristile porodiljsko istraživačima su rekli da nakon povratka na posao nisu imali negativnih iskustava: nisu bili na udaru mobinga ili podsmijeha, niti im je prijećeno da će ostati bez posla.

S druge strane, nekim tatama smeta terminologija, koja podstiče patrijarhalne stereotipe. Oni tvrde da bi se odsustvo za njegu bebe trebalo zvati roditeljsko, a ne porodiljsko i da se mnogi muškarci osjećaju nelagodno, kada ih “tretiraju kao porodilje”.

Pokazalo se, takođe, da porodiljsko češće koriste tate koje žive u većim gradovima poput Sarajeva, Banjaluke, Tuzle ili Bijeljine, dok su rijetki oni iz malih mjesta.

Među očevima koji su koristili porodiljsko najviše je visokoobrazovanih muškaraca.

Primjeri iz prakse svjedoče da u većini porodica odluka o tome ko će brinuti o bebi zavisi od – računice.

Na porodiljsko najčešće idu tate u porodicama u kojima su mame privatne preduzetnice ili samozaposlene žene, ili ako mame rade u međunarodnim organizacijama, gdje ne mogu ostvariti pravo na plaćeno porodiljsko od godinu dana, a uz to zarađuju više od svojih muževa.

Tako je Dražen Bujak, poštar iz Bijeljine, porodiljsko koristio još davne 2012. godine, kada je njegova supruga Slađa rodila četvrto dijete, kćerkicu Katarinu.

Slađa je preduzetnica, vlasnica pekarske radnje, pa su Bujakovi izračunali da im je isplativije i komotnije da se nakon dva mjeseca porodiljskog mama vrati svom biznisu, a da brigu o bebi preuzme iskusni tata.

– Mi smo jedna velika i srećna porodica, volimo se i dijelimo sve obaveze i radost – rekao je ranije tata Dražen za Srpskainfo.

Polako, ali sigurno mijenjaju se i stavovi o srećnoj porodici i podjeli porodičnih poslova. Nedavno istraživanje u sklopu inicijative pokazalo je da žene sve više uviđaju da briga o djeci treba da bude jednaka odgovornost oba roditelja. Ovakvog je stava čak 97% ispitanica.

Ipak, većina žena tvrdi da roditeljstvo negativno utiče na napredovanje u karijeri žena, dok očevi najčešće nemaju takvih problema.

“Karijera i mama 2025” je regionalni projekat u kojem učestvuje i Sindikat uprave Republike Srpske, a cilj ove inicijative je osnaživanje žena, kroz ravnotežu profesionalnog i privatnog, odnosno porodičnog života.