Sveta Petka i stara narodna vjerovanja: Šta nikako ne bi trebalo raditi na ovaj dan

26.10.2026. | 15:17 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Sutra, u utorak, 27. oktobra, slavi se Sveta Petka, veliki ženski praznik koji se u srpskim domovima dočekuje sa mnogo pobožnosti. Naši stari su vjerovali da ovaj dan treba sačuvati samo za iskrenu molitvu, a sve što radite na taj veliki dan „vezujte za nebo“.

Jedna stvar se tog dana smatra grijehom koji se ne prašta lako.

Žene bi trebalo da se posvete molitvi i dobrim djelima, za zdravlje i sreću svoje porodice i djece. Ko to zanemari, rizikuje mir u kući.

Šta se na Svetu Petku nikako ne smije raditi?

Na Svetu Petku se ne rade teški fizički poslovi. Ruke tog dana miruju, a misli i duša svode se samo na molitvu. Nema pranja, ribanja ni teškog rada u dvorištu, jer se vjeruje da taj trud ne donosi blagoslov.

Oni koji imaju zdravstvenih problema trebalo bi da se umiju osveštanom vodom iz crkve ili sa izvora Svete Petke koji se nalazi u okolini Beograda. Pored hramova posvećenih ovoj svetiteljki često teku izvori lekovite vode, a ljudi je uzimaju sa verom da će im zalečiti rane i sačuvati ih od bolesti.

Običaj je i da vjernici kod kuće zapale tamjan, okade svaku sobu i cijeli dan provedu u molitvi. Miris tamjana koji se širi stanom za mnoge je prvi znak da je praznik počeo.

Iz svega ovoga se vidi šta je stvarno važno. Zabrana rada nije kazna nego poziv da se zastane. Jedan dan u godini oslobađa se od obaveza da bi se ostavilo mjesta za porodicu, molitvu i brigu o djeci. Zato stari kažu da domaćica koja tog dana miruje čuva zdravlje cijele kuće.

Dva datuma koja pravoslavci ne propuštaju:

Sveta Petka se praznuje 27. oktobra, a prenos njenih moštiju iz Bugarske u Srbiju obilježava se 8. avgusta. Oba datuma imaju posebno mjesto u crkvenom kalendaru.

Sveta Paraskeva rođena je u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, krajem desetog ili početkom 11. veka. Poticala je iz bogate i pobožne porodice. Imala je brata Jevtimija, koji se veoma mlad zamonašio i kasnije postao episkop Maditski.

Pobožna je bila još kao djevojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu. Kada su joj roditelji umrli, poželela je podvižnički život. Napustila je roditeljski dom i otišla u Carigrad, gdje se zamonašila u crkvi Svete Sofije, a zatim se uputila u Jordansku pustinju.

Prema predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu, molitvi i samoći. Predanje kaže i da joj se u snu javio anđeo i poslao je nazad u otadžbinu da širi Hristovu veru. Zato je na ikonama vidimo u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.

Dugo putovanje moštiju Svete Paraskeve

Na njenom grobu događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen je 1238. godine, kako jedni kažu oteo, a drugi tvrde samo prenio, mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kada su Turci osvojili Bugarsku, mošti su po naređenju sultana Bajazita prenete u moldavski grad Jaši.

Kneginja Milica uspela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici na Kalemegdanu. Sultan Sulejman Drugi odnio je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad.

Konačno, 1641. godine carigradski patrijarh Partenije poklonio ih je moldavskom knezu Vasiliju Lupulu. On ih je preneo u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gdje se nalaze i danas.

Ovo putovanje kroz vekove govori koliko je Sveta Petka bila važna. Carevi, sultani i kneginje željeli su da njene mošti budu kod njih. Za Beograd je ostala posebno vezana, preko Ružice i izvora koji i danas privlači vjernike.

Kada vam se Sveta Petka javi u snu?

Prema narodnom vjerovanju, Sveta Petka se vjernicima često javlja u snu iz dva razloga. Može da donese utjehu i dobre vijesti, a može da bude i upozorenje da pravimo greške.

U oba slučaja, ako vam ova svetiteljka dođe u san, to može samo izaći na dobro. Upozorenje je prilika da se nešto ispravi, a utjeha znak da niste sami, prenosi Krstarica.