Sutra se slavi Sveta velikomučenica Nedelja: Svetiteljka kojoj se vjernici mole za zdravlje, mir i zaštitu djece

19.07.2026. | 21:14 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju Svetu velikomučenicu Nedelju, jednu od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, čije ime vjekovima simbolizuje vjeru, istrajnost i nepokolebljivu odanost Hristu. Njeno stradanje ostalo je upamćeno kao primjer izuzetne hrabrosti, a u narodu se vjeruje da njene molitve donose utjehu bolesnima, mir porodici i zaštitu djeci.

Praznik Svete Nedelje zauzima posebno mjesto u narodnoj tradiciji. Mnoge porodice upravo na ovaj dan odlaze u crkvu, pale svijeće za zdravlje najbližih i upućuju molitve svetiteljki koja je, prema vjerovanju, brza pomoćnica svima koji joj se iskreno obrate.

Posebno je zanimljivo što se uz ovaj praznik vezuje i niz običaja koji su se sačuvali do danas. Naši preci vjerovali su da se na ovaj dan ne započinju teški poslovi, ne ulazi u svađe i ne izgovaraju ružne riječi, jer praznik treba provesti u miru, slozi i molitvi.

Rođena kao dar roditeljima koji su dugo čekali dijete

Prema hrišćanskom predanju, Sveta Nedelja, odnosno Kirijakija, živjela je krajem trećeg vijeka u vrijeme cara Dioklecijana. Njeni roditelji, Dorotej i Jevsevija, bili su imućni i pobožni hrišćani koji dugo nisu mogli da dobiju dijete. Nakon mnogih molitava, dobili su ćerku kojoj su dali ime Kirijakija, što na grčkom znači „Gospodnja“, odnosno „Nedjelja“, jer je rođena upravo tog dana.

Od najranijeg djetinjstva bila je posvećena vjeri. Odrastala je u ljubavi prema Hristu i vrlo rano odlučila da svoj život posveti Bogu, odbijajući da se uda uprkos brojnim proscima koji su željeli njenu ruku zbog ljepote i ugleda njene porodice.

Ta odluka izazvala je bijes jednog od odbijenih prosaca, koji je vlastima prijavio njenu porodicu kao hrišćansku.

Mučenja nisu pokolebala njenu vjeru

U vrijeme velikih progona hrišćana, Dorotej, Jevsevija i njihova ćerka izvedeni su pred sud. Roditelji su, prema predanju, umrli u progonstvu, dok je mlada Kirijakija nastavila da ispovijeda svoju vjeru uprkos prijetnjama i surovim mukama.

Predanje govori da je bila zatvarana, bičevana i izlagana različitim mučenjima kako bi se odrekla Hrista i prinijela žrtvu rimskim bogovima. Međutim, ostala je nepokolebljiva.

Hrišćanska tradicija bilježi i brojna čuda koja su pratila njeno stradanje. Vjeruje se da je ostala nepovrijeđena nakon pojedinih mučenja, što je kod mnogih prisutnih probudilo divljenje, ali i navelo pojedince da povjeruju u Hrista.

Na kraju je osuđena na smrt. Predanje kaže da je prije pogubljenja uputila posljednju molitvu Bogu, a potom postradala posijecanjem mačem.

Za šta se vjernici  mole Svetoj Nedelji

U srpskom narodu Sveta Nedjelja smatra se zaštitnicom porodice, žena i djece. Vjernici joj se posebno obraćaju kada mole za zdravlje, mir u domu, slogu među ukućanima i snagu da izdrže životna iskušenja.

U mnogim krajevima Srbije običaj je da se na ovaj praznik ode u crkvu, zapali svijeća za žive i upokojene članove porodice i da se dan provede bez svađe, ljutnje i teških poslova.

Narodno vjerovanje kaže da je upravo mir u kući najveće poštovanje koje čovjek može da pokaže svetiteljki na njen praznik.

Običaj koji naši stari nisu preskakali

Na praznik Svete Nedjelje ne valja započinjati velike poslove niti donositi važne odluke u ljutnji ili svađi. Smatralo se da dan treba posvetiti molitvi, razgovoru sa porodicom i dobrim djelima.

Mnoge domaćice nekada nisu šile, tkale niti obavljale teške kućne poslove, već su praznik provodile mirno, vjerujući da će tako dom tokom cijele godine biti ispunjen slogom i blagostanjem.

Bez obzira na to da li se strogo pridržavaju narodnih običaja ili ne, brojni vjernici i danas upravo na praznik Svete Nedjelje pronalaze trenutak da uspore svakodnevicu, zahvale na onome što imaju i upute molitvu za zdravlje svojih najbližih. Takva poruka praznika ostaje jednako snažna i poslije više od sedamnaest vjekova – vjera, istrajnost i dobrota vrijednosti su koje vrijeme ne može da izbriše.