Sutra se proslavlja Sveti Jovan Zlatousti: Jednu stvar ne smijete dirati do ponoći

25.11.2025. | 21:26

Sveti Jovan Zlatousti, jedan od najvećih duhovnika u istoriji hrišćanstva, jedan od Svetih triju jerarha, besjednik kakav se rijetko rađa i reformator Crkve čije se riječi i danas citiraju, slavi se 26. novembra u srpskom narodu.

Njegov dan obiljležen je dubokom simbolikom, snažnim narodnim vjerovanjima i običajima koji se prenose vijekovima i koji se, prema predanju, moraju ispoštovati, jer navodno mogu uticati na životni tok čovjeka.

Zlatousti, čije ime i danas izaziva strahopoštovanje, bio je carigradski patrijarh, učitelj naroda, neumorni tumač Svetog pisma i autor poznate knjige „O sveštenstvu“.

Njegove besjede bile su toliko duboke, upečatljive i retorički savršene da mu je narod dao nadimak Zlatousti, onaj koji govori „zlatnim jezikom“.

Za života je bio omiljen među običnim narodom, za koji je uvijek imao vremena i kome je jednostavnim, jasnim riječima približavao najdublje istine vjere. Istovremeno, ušao je u otvoren sukob sa moćnicima svoga vremena, posebnom caricom Evdoksijom, jer nije ćutao o nepravdi, raskoši i zloupotrebi moći. Dva puta je zbog svoje hrabrosti poslat u izgnanstvo, gdje je i skončao iznemogao, ali vjerujući do posljednjeg trenutka, izgovorivši čuvene riječi:

„Slava Bogu za sve!“

Najstroža narodna zabrana: Ne smete u ruke uzeti ništa što ima nit!

U srpskoj tradiciji, dan Svetog Jovana Zlatoustog obavijen je jednom od najjačih narodnih zabrana. Na ovaj dan, sve do ponoći, ne sme se koristiti:igla za šivenje igla za pletenje konac razboj za tkanjebilo šta što može „prekinuti nit“.

Zašto je to važno?

Prema starom predanju, ko 26. novembra prekine nit, simbolički prekida svoj životni tok. Vjerovalo se da se prekidanjem konca prekida i sreća, mir u domu, zdravlje ili blagostanje, pa su žene odlagale sve što ima veze sa tkanjem i šivenjem do sledećeg jutra.

Naši stari su govorili: „Na Zlatoustog ne diraj nit, da ne presečeš sudbinu.“

I dan-danas, mnoge domaćice, iz poštovanja prema tradiciji, ostavljaju sve igle i konce sa strane baš na ovaj dan.

Dan knjige, mudrosti i duhovne snage

Sveti Jovan Zlatousti u Srbiji važi za jednog od najučenijih svetitelja. Zbog toga se vjeruje da je ovaj dan poseban za duhovni napredak.

Prema narodnom običaju, valja uzeti knjigu i pročitati bar nekoliko stranica. To nije samo simboličan čin, smatra se da ono što se pročita na Zlatoustog posebno utiče na dušu:umirujedonosi unutrašnju snaguohrabrujepomaže u donošenju važnih životnih odluka

Mnogi veruju da ovaj dan ima moć da probudi intelekt, jasnoću misli i sposobnost razlikovanja dobra od zla, upravo one vrline po kojima je Zlatousti bio poznat.

Ko je zaista bio Sveti Jovan Zlatousti?

Rođen je u Antiohiji 354. godine. U mladosti je učio grčku filozofiju, ali se zgrozio nad neznaboštvom i prigrlio hrišćanstvo kao jedinu punu istinu. Krstio ga je patrijarh Meletije Antiohijski, a poslije smrti roditelja potpuno se predao monaškom životu.

Bio je asketa izuzetne posvećenosti: malo je spavao, još manje jeo, a najveći dio dana provodio u molitvi i pisanju. Upravo u tom periodu nastala je njegova čuvena knjiga „O sveštenstvu“, koja i danas predstavlja jedno od najcjenjenijih djela crkvene literature.

Predanje kaže da su mu se javili Sveti apostoli Jovan i Petar i prorekli mu „veliku službu, veliku blagodat, ali i veliko stradanje“.

Kada je trebalo da bude rukopoložen, anđeo Božji se navodno javio i njemu i patrijarhu Flavijanu, dok su prisutni videli belog goluba iznad njegove glave, simbol Svetog Duha.

Njegove besjede i danas su temelj pravoslavne misli. Postidio je jeretike, rastumačio Sveto pismo neprevaziđenom mudrošću i ostavio mnoge dragocene knjige Crkvi. Ali je zbog svoje iskrenosti i hrabrosti postao meta dvorskih spletkara, te je dva puta prognan po naređenju carice.

U izgnanstvu je proveo tri godine, slomljen bolestima, ali duhom nedodirljiv. Pred smrt su mu se, prema predanju, opet javili apostoli i Sveti mučenik Vasilisk, a poslednje reči koje je izgovorio bile su:

„Slava Bogu za sve!“

Njegova glava danas se čuva u Uspenskom hramu u Moskvi, a telo u Vatikanu.

Pored 26. novembra, Sveti Jovan Zlatousti obeležava se i 27. januara, kada se slavi prenos njegovih moštiju iz jermenskog sela Komana u Carigrad 438. godine, čin koji je označio kraj nepravde prema svetitelju i njegovo puno vraćanje među najpoštovanije u Crkvi, piše Ona.rs.

Ovaj dan, satkan od verovanja, simbola i legendi, i danas inspiriše vernike. Bilo da poštujete zabranu o nitima, uzmete knjigu u ruke ili se samo setite Zlatoustih reči, 26. novembar donosi snažnu poruku:

“Govorite istinu, činite dobro, i čuvajte svoj životni tok, da nit vaše sudbine ostane neprekinuta”.