Sutra ovo obavezno morate da izbacite iz kuće: Obilježavamo Veliki petak, a jedan običaj ne smijete da zaboravite

09.04.2026. | 22:20

U hrišćanskoj tradiciji, Veliki petak smatra se najtužnijim danom u godini. Tada se vjernici prisjećaju stradanja i raspeća Isusa Hrista na Golgoti. Ovaj dan protiče u miru i povučenosti – bez buke, veselja i svakodnevne užurbanosti, uz molitvu i najstroži post.

Crkva se na Veliki petak sjeća cjelokupnog puta Hristovog stradanja – od trenutka kada je izveden pred sud Pontija Pilata, pa sve do njegovog raspeća, skidanja sa krsta i polaganja u grob koji su čuvali vojnici.

Zašto vlada tišina u crkvama?

Na ovaj dan ne služi se liturgija, osim u rijetkim situacijama kada se poklopi sa praznikom Blagovijesti.

Takođe, od Velikog četvrtka pa sve do Uskrsa ne oglašavaju se crkvena zvona. U pravoslavlju zvona simbolizuju radost, a ovaj period posvećen je žalosti i sjećanju na Hristovu žrtvu, pa zato vlada potpuna tišina.

Plaštanica kao simbol Hristovog stradanja

Posebno mjesto u obilježavanju ovog dana ima Plaštanica – platno u koje je, prema predanju, bilo umotano tijelo Isusa Hrista nakon skidanja sa krsta.

U prvim vijekovima hrišćanstva čuvala se u tajnosti, dok su je kasnije čuvali vizantijski carevi. Na Veliki petak iznosi se u crkvu i polaže na ukrašen sto, gdje vjernici dolaze da je cjelivaju.

U pojedinim krajevima zadržao se običaj da se vjernici provlače ispod Plaštanice, vjerujući da to donosi zdravlje, zaštitu i duhovno očišćenje.

Post i način obilježavanja

Veliki petak je dan najstrožeg posta – na vodi, bez ulja i ribe. Vjernici se povlače u tišinu, posvećuju molitvi i razmišljanju, a u mnogim domovima tog dana se ništa ne kuva.

Ovo je vrijeme unutrašnjeg mira i preispitivanja, kada se naglasak stavlja na duhovnost, a ne na svakodnevne obaveze.

Farbanje jaja – tradicija koja se čuva

U većini krajeva Srbije, upravo na Veliki petak počinje priprema za Uskrs kroz farbanje jaja. To se najčešće radi rano ujutru ili prije podne.

Prvo jaje, poznato kao čuvarkuća, tradicionalno se farba u crvenu boju i čuva tokom cijele godine kao simbol zaštite doma i porodice.

Običaji i vjerovanja

Veliki petak u narodu prati niz pravila i vjerovanja koja se i danas poštuju. Smatra se da tog dana treba izbjegavati bilo kakav težak rad – kako u kući, tako i u polju. Ne koriste se igla, konac ni ekseri, niti se radi sa oštrim predmetima, jer se vjeruje da bi se time simbolično povređivale Hristove rane.

Zbog toga obućari i krojači tradicionalno ne rade. Takođe, postoje vjerovanja da se ne jede kopriva niti pije vino, jer ono simbolizuje Hristovu krv, prenosi “Ona.rs”.

Narodna predanja kažu i da ovaj dan može nagovijestiti kakva će biti godina – ako pada kiša, vjeruje se da će rod voća biti slabiji, dok sunčano vrijeme najavljuje obilje. U nekim krajevima postoji običaj da se kuća pomete, a metla potom odbaci, kako bi se iz doma simbolično uklonila negativna energija.

Takođe, smatra se da je Veliki petak povoljan za kalemljenje voća, pa ga mnogi biraju upravo za taj posao.