Sutra je Sveti velikomučenik Prokopije: Na ovaj datum se dobro vjenčavati, ali ovo nemojte da radite

20.07.2020. | 20:59

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Svetog velikomučenika Prokopija po kome je grad Prokuplje dobio ime.

Rođen u Jerusalimu, otac mu je bio hrišćanin, a majka neznabožac.

Zvao se Neanije. Kada je porastao vidio ga je car Dioklecijan i toliko ga je zavolio da ga je odmah uzeo u svoj dvor, gdje je bio pri njegovoj vojsci.

Kada je Dioklecijan odlučio da progoni hrišćane, poslao je Neanija u Aleksandriju s jednim vojnim odredom i naredio im da zatru tamošnje hrišćane. Na tom putu jedne noći dogodio se jak zemljotres i Neanije je čuo Božiji glas.

“Neanije, kuda ideš i na koga ustaješ”, upitao je glas.

U tom trenutku ukazao se u vazduhu presveti krst, kao od kristala, i od njega dođe glas: “Ja sam Isus raspeti Sin Božji”.

I još mu Gospod reče: “ovim znamenjem koje si vidio pobjeđuj neprijatelje svoje, i mir moj biće s tobom”.

Taj doživljaj potpuno je promijenio život vojvode Neanija. Tražio je da mu naprave onakav krst kakav je vidio.

Umjesto da krene na hrišćane on je s vojskom ipak krenuo protiv Agarjana, i kao pobjednik ušao je u Jerusalim gdje je majci rekao da je sada hrišćanin.

Nakon toga mučen je i bačen u tamnicu gdje mu se opet javio Hrist koji ga je krstio i dao mu ime Prokopije.

Javno je ispovijedio svoju vjeru, znajući da će biti pogubljen.

Upokojio se 303. godine.

Običaji na Svetog Prokopija

U nekim krajevima Srbije narod smatra da je na dan Svetog Prokopija dobro vjenčavati se, jer se ovaj svetac smatra zaštitnikom mladenaca koje blagosilja i pohodi.

Takođe, na ovaj praznik nikako nije dobro, kako kažu običaji, da se kopa ili sahranjuju. Kažu da tada “ne valja bosti” ni zemlju, ni platno, jer nije dobro zbog ujeda zmija.

Na Svetog Prokopija običaji nalažu da se izbjegava kupanje u rijekama i jezerima.

Ovog sveca rudari smatraju svojim zaštitnikom, a smatra se i da je on čuvar djece. Slavili su ga kamenoresci i bunardžije.

Po svim srpskim krajevima postoje razni običaji i vjerovanja u vezi ovog praznika i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar.

Postoje i porodice, doduše rijetke, koje slave sv. Prokopija kao krsnu slavu.

Mošti

Prokuplje je dobilo ime po Svetom Prokopiju.

U Nišu je prije Nemanjića postojao manastir Svetog Prokopija, gdje se čuvala ruka svetitelja. Svetinja je kasnije, kad su Turci zauzeli Niš, prenijeta u Prokuplje, koje je i dobilo ime po ovom mučeniku. Sudbina moštiju nije poznata od 18. vijeka.