Struja “miruje”, drvo i pelet sve skuplji: Kako ove zime najjeftinije proći

05.06.2022. | 07:32

Ukoliko ste se prethodnih godina grijali na pelet, ove godine će vam u prosjeku trebati oko 600 maraka po toni, ili oko 120 maraka više u odnosu na lani. Što se tiče drva, i za njih će vam trebati više novca – prema sadašnjim cijenama, metar je u odnosu na prošlu godinu skuplji za nešto više od 20 maraka i platićete ga minimalno 138 KM. Jedino što nije poskupjelo je struja, koju Dejan Višekruna, vlasnik Brzog kućnog servisa u Banjaluci, preporučuje svima koji žive u stambenim zgradama. 

Višekruna za BL portal objašnjava da u stanovima imate opciju takozvanih norveških radijatora ili elektro kotlova i MEK grijača, za one koji žele da iskoriste već postojeće radijatore, a zbog lošeg grijanja ili visokih računa su se isključili sa Toplane.

,,Najbolja i najčistija varijanta je struja, jer su zgrade uglavnom jako dobro izolovane. Postoji mogućnost ugradnje elektro kotlova u novijima zgradama, ali najjeftinija opcija za starije zgrade je ugraditi MEK grijače  u svaki radijator. Jedan košta oko 120 KM, a snaga im je od jedan do dva kilovata. To je najjeftinije rješenje, jer oni imaju termostate, tako da i na tome se uštedi”, objašnjava Višekruna i napominje da minimum 300 takvih grijača godišnje ugradi u Banjaluci.

Svakako ne isključuje opciju grijanja u stanovima i na norveške radijatore, ali smatra da se uz pomenute “mekove” i grijače i stari radijatori mogu iskoristiti. Za dobro izolovane stanove, uz sadašnju cijenu električne energije, sve češće se, takođe, kao jedno od najekonomičnijih rješenja nameće grijanje inverter klima uređajem.

Sa kućama je, kaže ovaj majstor, malo drugačija priča.

,,Ako imate kuću, u ovom trenutku je najjeftinije grijanje na drvo, ali oko toga ima posla. Kad ga kupite, morate ga iscijepati, složiti. Čak da sve to nekome platite, ostaje vam posla da svaki dan unosite, čistite, ložite. Ipak, kuća je malo skupa za grijanje na struju, posebno ako je starija gradnja i ako joj je loša izolacija”, kaže Višekruna.

Za one sa malo “debljim” novčanikom i velikom kvadraturom kuće, odlična opcija je grijanje na toplotne pumpe, ali su one, kako kaže majstor, prilično skupe. Ulaganje u njih jeste povelika investicija, ali se isplati na duže staze, smatra Višekruna.

Tanja Straživuk za BL portal otkriva da se već četiri zime grije na konvertore, što joj je, kako kaže, mnogo ekonomičnije, a ujedno i čistije rješenje.

,,Mi na 64 kvadrata imamo 4 konvertora, zagriju odlično i kad je baš hladno. Prije toga smo se grijali na Alfa šporet na drva i to nam je oduzimalo puno vremena, a i puno više novca i opet nismo mogli zagrijati čitavu kuću. Sada nam računi tokom zime budu od 140 do 200 maraka. Sve zavisi od toga koliko je hladno, koji je mjesec, ali nikada nam nije stiglo preko 200 maraka”, priča Tanja.

Ona ističe da u tih 200 maraka ulazi i ostala potrošnja struje, odnosno kućnih aparata koje svakodnevno koristi.

Zbog brzog zagrijavanja i malo posla oko čišćenja, pelet je već odavno najpopularniji u grijanja kuća, ali je i on sve skuplji i sve ga je teže nabaviti.

Baš to potvrđuju iz drvne industrije “Karać” iz Aleksandrovca kod Laktaša.

“Trenutno imamo samo zaliha jednodnevne proizvodnje peleta i ne vjerujem da se negdje u bližem i daljem okruženju može naći zaliha za cijelu sezonu”, kažu za BL portal iz ove fabrike.

Dodaju da je trenutna cijena tone peleta kod njih 594,36 KM, ali da je potražnja ogromna, pa se pelet isporučuje po formiranom spisku do kraja avgusta mjeseca.

,,Cijene su u odnosu na prethodnu sezonu značajno promijenjene i veće su zbog ozbiljnog nedostatka sirovina, ali i cijena sirovina, ambalaže, cijena struje, goriva, kao i radnje snage. Ovome svakako treba dodati potražnju za peletom iz zapadne Evrope koja strahuje da neće biti plina ili drugih energenata, pa ne pitaju za cijenu, već ih samo interesuje koliko se peleta može proizvesti i isporučiti”, objašnjavaju iz drvne industrije “Karać”.

Upravo bi izvoz peleta mogao da napravi dodatni problem, kažu iz preduzeća “Drvosječa” iz Sarajeva sa predstavništvom u Banjaluci. Napominju da je cijena drva i peleta sve veća i da bi država morala nešto preduzeti da se smanji izvoz.

“Naša kompanija, koja na tržištu ogrjeva i energetike posjeduje najveći pojedinačni tržišni udio, trenutno uspjeva održati minimalan nivo zaliha, ali ukoliko vlasti nešto ne preduzmu, energenata neće biti u dovoljnoj količini za domaće tržište”, upozoravaju iz ove kompanije i navode da je kod njih metar drva “dogurao” do 138 KM, za razliku od prošlogodišnjih 116 KM.

Što se tiče peleta, trenutna prodajna cijena kod njih je u prosjeku od 600 do 640 maraka po toni.

,,Ako uzmemo u odnos cijenu koja je bila na kraju posljednje zimske sezone, a to je 480 KM, evidentan je rast od preko 30 odsto za svega nekoliko mjeseci. Trenutne informacije sa terena i od proizvođača su takve da nas tokom juna čeka još poskupljenja, a iduće poskupljenje će prodajnu cijenu tone peleta na našem tržištu dovesti do čak 700– 750 KM,” napominju iz kompanije “Drvosječa”.

Ipak, Gordana Bero, bez obzira na sve ove informacije, još ne razmišlja da pelet prestane koristiti. Za BL kaže da cijenom i nabavkom nije oduševljenja, ali grijati se mora.

“Prezadovoljna sam peletom. Vrlo praktično rješenje, daleko lakše i čistije nego, recimo, na drvo. Zasad ne planiram promjenu. Ne vjerujem da će biti cjenovno velika razlika između dostupnih sredstava grijanja, a svakako je potrošnja individualna i zavisi od mnogih faktora”, kaže Gordana.

Faktor “dobra izolacija” može biti presudan

Profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, Petar Gvero, smatra da prije svega treba uložiti u dobru izolaciju i stolariju, jer se na taj način smanjuje i potrebna količina energenata za grijanje.

,,Pravila struke nalažu da se uvijek oslanjate prvenstveno na vlastite, lokalno dostupne energente. Tu u svakom slučaju prvo mjesto ima biomasa, odnosno drvo kao gorivo. Na žalost, pogrešno upravljanje tim resursom, forsiranje izvoza cjepanog drveta, što je po mom mišljenju nedopustivo, pa dijelom i peleta, koji je ipak u odnosu na drvo visoko finalizirani proizvod, građanima su ti proizvodi sve teže dostupni”, smatra Gvero.

Što se struje tiče, Gvero smatra da je za grijanje ne treba koristiti direktno, odnosno pomoću električnih kotlova ili sličnih sistema, jer je, kako kaže, velika šteta tako kvalitetan resurs upotrebljavati na taj način.

“Ono što svakako preporučujem, tamo gdje je to moguće, jeste da građani razmišljaju o toplotnim pumpama, vazduh-voda, voda-voda, pa i vazduh-vazduh, jer se radi o visoko efikasnoj  tehnologiji, koja za iste efekte grijanja, troši višestruko manje električne energije od gore pomenutih električnih kotlova”, zaključuje Gvero.

Željka Pavlović, BL portal