Stop stigmi! U Srpskoj oko 6.000 ljudi boluje od epilepsije

26.03.2024. | 13:06

Specijalista neurologije u Bolnici “Srbija” u Istočnom Sarajevu Andrea Sladoje rekla je da u Republici Srpskoj oko 6.000 ljudi boluje od epilepsije, poručujući da je potrebno izbjeći njihovu stigmatizaciju i omogućiti normalno funkcionisanje, kako u radnoj sredini, tako i u slobodnim aktivnostima.

Ona je pojasnila da je epilepsija hronično neurološko oboljenje, koje se karakteriše spontanim ponavaljanjem epileptičnih napada usljed hiperekscitabilnosti kore mozga, saopšteno iz Bolnice “Srbija”.

Sladojeva je, povodom Svjetskog dana podrške oboljelim od epilepsije, navela da jedan epileptični napad ne znači da pacijent ima epilepsiju, jer se izolovani napad može javiti kod svake zdrave osobe.

“Dijagnoza epilepsije može se postaviti nakon dva ili više neprovociranih epileptičnih napada. Ukupan broj oboljelih od epilepsije je od pet do 10 osoba na njih 1.000. U klasifikaciji epileptičnih napada razlikujemo fokalne i generalizovane napade”, istakla je Sladojeva.

Ona je pojasnila da se generalizovani napadi odlikuju poremećajem stanja svijesti i obostranim, najčešće simetričnim, motornim simptomima i sinhronim iktalnim EEG pražnjenjima, a tu se ubrajaju apsansni napadi, generalizovani tonično klonični, atonični napadi i mioklonični napadi.

“Generalizovani tonično klonični napadi su ono što najčešće izaziva zabrinutost budući da su simptomi koji ih prate gubitak svijesti, generalizovane klonizme cijelog tijela, često ugriz jezika, poremećaj kontrole sfinktere, a nakon svega nastupa i postiktalna faza kada se pacijenti žale na produženu glavobolju, zamor i bolove u mišićima”, ispričala je Sladojeva.

Fokalni napadi se dijele na jednostavne i kompleksne, u zavisnosti od kvaliteta svijesti tokom napada. Jednostavni fokalni napadi mogu biti motorni, senzitivni, vegetativni i psihički, a posebna grupa su i fokalni napadi sa sekundarnom generalizacijom.

Prema riječima Sladojeve, svakom pacijentu sa sumnjom na epilepsiju neophodno je uraditi neuroimidžing, kako bi se isključila druga oboljenja, poput moždanih udara, tumora mozga, kao i kompletnu laboratorijsku dijagnostiku, EEG pregled, a u posebnim situacijama radi se i cito-biohemijski pregled likvora.

Ona je naglasila da postoji širok spektar lijekova za liječenje epilepsije.

Lijekovi novije generacije nemaju ni hronična neželjena dejstva, a indikovani su i kod žena u reproduktivnom periodu što omogućava i bolju kontrolu napada kod žena u generativnom periodu. Izbor antiepileptika zavisi od tipa epiletičnog napada, uzrasta pacijenta, pola, komorbiditeta i na osnovu toga neurolog odlučuje koji lijek će uvesti u terapiji.

“Ukoliko se nađemo u situaciji da neko od naših ukućana ili doživi epileptični napad nikako ne treba pokušavati metode čupanja jezika, otvaranja vilice, šamaranja i dozivanja osobe tokom kontrakcije. Neophodno je pružiti prvu pomoć, pacijenta okrenutjevava.

Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije poznat je kao “Ljubičasti dan”.

Ova boja asocira na boju lavande i povezana je sa osjećajem usamljenosti, koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije lica sa epilepsijom