„Što se na Miholjdan veže, do Božića se razveže“! Ova izreka i danas izaziva pažnju: Znate li šta znači?

11.10.2026. | 21:34 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Miholjdan, koji se obilježava 12. oktobra, u srpskom narodu odavno je vezan za više od crkvenog kalendara. Oko ovog praznika ispreplela su se vjerovanja o vremenu, pripremi za zimu i bračnom životu. Neka su se sačuvala do danas, neka se pominju još samo u pričama starijih, a za neka se i dalje poneko zapita da li ih baš valja zanemariti.

Miholjsko ljeto je kada jesen nakratko pokaže drugo lice

Topli i sunčani dani usred oktobra poznati su kao miholjsko ljeto. Narod ih je vezivao za Miholjdan, vjerujući da priroda pred zimu još jednom pruža priliku da se završe poslovi na njivi, u voćnjaku i vinogradu.

U vrijeme kada je od ljetine zavisilo hoće li kuća imati dovoljno hrane tokom zime, nekoliko suvih i toplih dana značilo je mnogo. Grožđe je trebalo obrati, plodove pokupiti, a sve što je ostalo na otvorenom skloniti prije prvih ozbiljnih mrazeva.

U pojedinim krajevima, naročito u okolini Oplenca, vjerovalo se da bi oko Miholjdana trebalo da nastupi dvanaest dana lijepog vremena. Takav period davao bi ljudima dovoljno vremena da privedu kraju poljske radove.

Miholjsko ljeto nije bilo samo prilika za predah od hladnoće, već i vrijeme kada se gledalo koliko je domaćin spreman za zimu. Danas ovu pojavu objašnjavamo vremenskim prilikama, dok je nekada narod u njoj prepoznavao i određeni red u smjeni godišnjih doba.

Šta čeka one koji zimu dočekaju nespremni?

Manje poznato vjerovanje vezano za Miholjdan odnosi se na miševe. U pojedinim dijelovima Srbije, uključujući Homolje i Gružu, ovaj praznik nazivao se i Mišiji dan.

Prema predanju zabilježenom u Gruži, miševi koji nisu sakupili hranu za zimu trebalo je da uginu na ovaj dan. U Homolju se, takođe, pominjao naziv Mišiji dan, uz lokalne običaje koji su se razlikovali od mjesta do mjesta.

Iza ovakvih priča može se prepoznati svakodnevica nekadašnjeg sela. Zalihe žita, kukuruza i drugih namirnica čuvale su se pažljivo, a štetočine su mogle da naprave ozbiljnu štetu u kući i ambaru. Narodna vjerovanja često su opominjala na ono što se nije smjelo prepustiti slučaju.

Miholjdan je tako bio i svojevrstan podsjetnik da zima ne čeka one koji nisu završili svoje poslove. Verovanje o miševima danas će neko shvatiti kao zanimljiv trag prošlosti, dok će ga drugi prepričavati onako kako su ga čuli od svojih predaka.

Da li je Miholjdan loš dan za svadbe?

Među narodnim izrekama koje se vezuju za Miholjdan navodi se i ona koja se odnosi na brak: „Što se na Miholjdan veže, do Božića se razveže.“

Prema ovom vjerovanju, stupanje u brak ili sklapanje važnih veza na praznik nije se smatralo dobrim znakom. Izreka se prenosila usmenim putem, pa su je pojedine porodice čuvale kao upozorenje, dok za druge nikada nije imala naročit značaj.

Treba imati na umu da ovakva vjerovanja nisu bila jednako rasprostranjena u svim krajevima Srbije. Ne može se govoriti ni o opštem pravilu Srpske pravoslavne crkve koje zabranjuje sklapanje braka baš na Miholjdan. Crkvena pravila o vjenčanju zavise od crkvenog kalendara, posta i drugih okolnosti, pa se konkretan datum provjerava sa sveštenikom.

Narodna izreka, dakle, nije dokaz da je brak sklopljen na Miholjdan osuđen na raskid. Ipak, u porodicama u kojima se takvim znacima pridaje važnost, ona se i danas može čuti kada se razgovara o izboru datuma za vjenčanje.

Praznik između crkvenog kalendara i narodnog predanja

Miholjdan pokazuje koliko su u srpskoj tradiciji crkveni praznici povezani sa ritmom seoskog života. Uz molitvu i porodično okupljanje, za ovaj dan vezivala su se predviđanja o vremenu, priče o životinjama i upozorenja koja su se odnosila na brak, piše “Ona.rs”.

Neko će na Miholjsko ljeto gledati kao na običnu meteorološku pojavu, neko će se sjetiti priče o miševima, dok će neko zastati pred izrekom o braku. Važno je znati šta su naši stari vjerovali, ali i razlikovati narodno predanje od crkvenog učenja. Tako se običaji čuvaju bez potrebe da se svako vjerovanje prihvati kao pravilo koje određuje nečiju sudbinu.