Šta vam carinik smije pregledati na granici, a šta ne?

08.10.2026. | 22:28 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Putnici koji prelaze granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske često se pitaju koliko daleko carinski službenik smije ići prilikom kontrole automobila i prtljaga. Može li otvoriti kofere, pregledati pretince u automobilu, tražiti da se isprazne džepovi ili čak rastaviti određeni dio vozila? Hrvatski i evropski propisi carinskim službenicima daju prilično široka ovlašćenja, ali ta ovlašćenja ipak nisu neograničena.

Na hrvatskoj strani granice primjenjuju se, između ostalog, Carinski zakonik Unije i hrvatski Zakon o carinskoj službi. Član 46. Carinskog zakonika Unije propisuje da carinska tijela mogu provesti carinske kontrole koje smatraju potrebnim, a one mogu uključivati pregled robe, provjeru dokumenata, pregled prevoznih sredstava, prtljaga i drugih stvari koje osoba nosi sa sobom.

To u praksi znači da carinik može tražiti da otvorite gepek automobila, kofer, torbu, kutiju ili drugi prostor u kojem se može nalaziti roba. Hrvatski Zakon o carinskoj službi izričito navodi ovlašćenja pregleda robe te praćenja, zaustavljanja, pregleda i pretresa prevoznih sredstava. Osoba koja upravlja vozilom dužna je da se zaustavi na zahtjev ovlašćenog carinskog službenika, da potrebne podatke i pokaže robu koju prevozi.

Zakon pravi razliku između običnog pregleda automobila i detaljnijeg pretresa. Pregled vozila obuhvata prostor vozila i stvari koje se u njemu nalaze. Ako se tokom takvog pregleda pojave osnovi sumnje da su prekršeni propisi iz nadležnosti Carinske uprave, službenik može pretražiti sve dijelove vozila. Zakon dopušta čak i korišćenje tehničkih pomagala te rastavljanje pojedinih dijelova automobila kada je to potrebno za pretres.

Važna zaštita za putnika postoji ako se nakon takvog rastavljanja utvrdi da nije bilo kršenja propisa. Zakon propisuje da se vozilo tada mora vratiti u prvobitno stanje, a o izvršenom pretresu i rastavljanju mora se sastaviti zapisnik.

Carinski službenik može pregledati i samu osobu. Prema Zakonu o carinskoj službi, pregled obuhvata stvari koje osoba nosi na tijelu ili uz sebe kako bi se utvrdilo posjeduje li nešto što može biti predmet prekršaja ili drugog nezakonitog postupanja iz nadležnosti Carinske uprave. Takav pregled u pravilu obavlja službenik istog pola. Kod maloljetnika se pregled obavlja u prisustvu roditelja ili staratelja, odnosno u određenim slučajevima stručne osobe nadležnog organa.

Ako postoji sumnja da je predmet prekršaja ili krivičnog djela skriven u tijelu osobe, situacija je još preciznije uređena. Hrvatski zakon propisuje da se tjelesni pretres u takvom slučaju povjerava ljekaru javne zdravstvene službe. Dakle, carinik nema neograničeno pravo da samostalno provodi invazivni tjelesni pretres putnika.

Carina takođe može pregledati dokumentaciju i provjeravati vjerodostojnost isprava, identitet osoba, status robe i podatke povezane s carinskim postupkom. Ako je potrebno radi sprovođenja nadzora, službenik može privremeno ograničiti kretanje ili zadržati osobu. Prema hrvatskom zakonu, zadržavanje na mjestu nadzora ne smije trajati duže nego što je potrebno za ostvarenje cilja kontrole, a propisana je i krajnja granica od šest sati prije uključivanja drugih nadležnih organa prema zakonskoj proceduri.

Posebno pitanje je mobilni telefon. Telefon kao fizički predmet može biti dio prtljaga, odnosno robe koja se nalazi kod putnika, ali treba razlikovati pregled samog uređaja od neograničenog pristupa njegovom digitalnom sadržaju. Zakon o carinskoj službi među redovnim carinskim ovlašćenjima navodi pregled robe, dokumentacije, osoba i vozila, ali ne daje opšte i neograničeno ovlašćenje da se svakom putniku samo zbog prelaska granice pregledaju privatne poruke, fotografije, elektronska pošta i drugi digitalni sadržaji.

Za zahvate u takvu privatnost mora postojati odgovarajuća pravna osnova i moraju se poštovati druga zakonska i ustavna prava, piše GP Maljevac.

Carinik takođe ne može svoja ovlašćenja primjenjivati proizvoljno. Zakon izričito nalaže poštovanje dostojanstva, ugleda i časti osobe te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Svako primijenjeno ovlašćenje mora biti srazmjerno razlogu zbog kojeg se preduzima, a između više mogućih mjera službenik treba primijeniti onu kojom se cilj može ostvariti u najkraćem vremenu i s najmanje štetnih posljedica.

Zato zahtjev carinika da otvorite gepek, torbu ili kofer na graničnom prelazu nije sam po sebi prekoračenje ovlašćenja. Jednako tako, ako postoje zakonski razlozi, može uslijediti znatno detaljnija kontrola vozila i robe. Međutim, činjenica da carina ima široka kontrolna ovlašćenja ne znači da na granici prestaju važiti pravila o srazmjernosti, dostojanstvu osobe, privatnosti i procedurama koje su propisane zakonom.