Šta se za Svetu Petku nikako ne prašta? Ovo su stari, zaboravljeni običaji, a jedna stvar je glavna

26.10.2025. | 21:40

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 27. oktobra proslavljaju praznik posvećen Svetoj Petki, zaštitnici žena, bolesnih i siromašnih.

Svetiteljka koja inspiriše i danas

Sveta Petka je jedna od najcjenjenijih svetiteljki ne samo kod pravoslavaca, već i kod pripadnika drugih vjeroispovijesti. Posebno je poznata kao zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih. Njena snaga i pobožnost nastavile su da inspirišu ljude i nakon njene smrti, a vjernici svjedoče o mnogim čudima koja joj se pripisuju.

Vjeruje se da je imala dar iscjeljivanja i prorokovanja, zbog čega je stekla veliki ugled među hrišćanskim narodom. Njena energija i danas motiviše vjernike na molitvu i duhovno prosvjetljenje.

Šta nikako ne raditi na Svetu Petku

U narodu se vjeruje da žene tog dana ne bi trebalo da mijese, kuvaju, peru veš, šiju ili obavljaju druge kućne poslove, kako ne bi na sebe navukle gnjev svetiteljke.

„Jedini običaj koji tog dana treba da se ispoštuje je da se ode u crkvu i iskreno pomoli ovoj velikoj svetiteljki. Lijepo je da žene tog dana spreme ručak i okupe porodicu, pa da u slozi i miru proslave ovaj veliki praznik“, savjetuje duhovnik otac Miladin Malić.

Za one koji imaju zdravstvene probleme, preporučuje se umivanje osvećenom vodom ili vodom sa izvora Svete Petke uz iskrenu molitvu.

Šta se vjeruje da Svetoj Petki nije milo

Prema narodnom vjerovanju, Sveta Petka „ne prašta“ nepoštovanje molitve i pobožnosti. Smatra se da, ako se dan provede bez barem jedne iskrene molitve, propušta se prilika za njenu zaštitu i blagoslov.

Takođe, vjeruje se da nepristojno ponašanje prema porodici i bližnjima – svađe, zavist, ljutnja ili loše misli – može udaljiti milost svetiteljke i narušiti mir tog dana.

U suštini, narodna uvjerenja podsjećaju da se Svetoj Petki treba posvetiti tišinom, molitvom i dobrom riječju, dok se svakodnevni poslovi i konflikti odlažu.

Tradicionalni običaji i rituali

U nekim krajevima djevojke pojedu parče slavskog kolača i sačuvaju mrvice kako bi u snu vidjele budućeg muža. U selima oko Zaječara kolač se lomi i dijeli stoci za zdravlje. Mlade djevojke takođe beru cvijeće i njime ukrašavaju dom, vjerujući da će tako u njemu vladati mir i sloga tokom cijele godine. Djevojčice se oblače u nove haljinice kako bi ih pratila sreća u narednoj godini.

Manje poznati običaji

Čuvanje svijeće: Svijeća koja je gorjela tokom proslave slave treba da se sačuva do sljedeće godine. Vjeruje se da štiti dom od zla i požara.

Čuvanje mrva od kolača: Od slavskog kolača treba sačuvati nekoliko mrva, ponekad pomiješanih sa zrnima, koji se čuvaju tokom cijele godine radi zdravlja i sreće.

Voda sa svetih izvora: Vjernici sačuvaju vodu sakupljenu sa izvora posvećenih Svetoj Petki (tzv. adžija). Ta voda se čuva do ponoći, a potom se njome gasi svijeća koja je gorjela 24 sata, što donosi dodatnu zaštitu domu.

Prizivanje svetinje: Kada postoji opasnost od zla, Svetoj Petki se priziva uz pomoć tamjana i crvenog vina kojim se zaliva slavski hljeb. Vjeruje se da kada se jednom prizove, ona dolazi da pomogne u nevolji, prenosi Ona.rs.

Rođenje i život svetiteljke

Sveta Petka, poznata i kao Paraskeva, rođena je u 10. vijeku u Epivatu na obali Mramornog mora, nedaleko od Carigrada. Ime „Petka“ potiče od riječi „petak“, dana kada se vjeruje da je rođena, a praznik se u pravoslavnom kalendaru obilježava 27. oktobra.

Potekla je iz imućne i pobožne porodice. Njena posvećenost vjeri bila je vidljiva od ranog djetinjstva, a brat Jevtimije zamonašio se mlad i kasnije postao episkop Maditski.

Asketski život u pustinji

Nakon smrti roditelja, podijelila je nasljedstvo siromašnima i posvetila se asketskom životu. Zamonašila se u crkvi Svete Sofije, a potom odlazi na hodočašće u Jerusalim, da bi narednih 40 godina provela u jordanskoj pustinji boreći se sa iskušenjima i unutrašnjim demonima.

U poznim godinama anđeo joj se javio u snu i uputio je da se vrati u otadžbinu kako bi širila hrišćansku vjeru. Zbog toga se na ikonama Sveta Petka prikazuje u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.

Mošti kroz vijekove

Njene mošti su više puta prenošene: Epivat → Carigrad → Trnovo → Vlaška → Srbija → Beograd → Jaši (1641). Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi koriste za iscjeljenje i zaštitu.

Sveta Petka u snovima

Česti su snovi u kojima se pojavljuje Sveta Petka. Vjernici kažu da u snu djeluje kao ozbiljna žena u crnom, opominjući one koji ne žive po hrišćanskim vrijednostima, ali i najavljujući ozdravljenje i sreću.

Da li se posti na Svetu Petku?

Crkveni kalendar za oktobar 2025. propisuje da se tog dana mrsi, jer je praznik u ponedjeljak. U nekim krajevima Srbije običaj je da samo žene poste šest dana prije praznika, a sedmog dana, na Svetu Petku, mrse.