Šta (ni)je urađeno: Mine planirali očistiti do 2009, a i danas ugroženo 110 opština

03.12.2025. | 09:12

Prva Strategija protivminskog djelovanja iz 2002. predviđala je da će BiH biti očišćena od mina do 2009. godine, što nije realizovano, a danas, 16 godina kasnije, minama je, prema procjenama, ugroženo 110 opština sa 845.163 stanovnika koji žive u tim zajednicama.

Proističe to iz obrazloženja novog Zakona o protivminskom djelovanju u BiH, gdje se vidi da je i naredni rok probijen, a biće još jedan.

“Strategija protivminskog djelovanja u BiH 2018 – 2025. predviđala je da će BiH biti očišćena od mina do 2025. godine, što takođe nije realizovano s obzirom na preostalu sumnjivu površinu od 802,57 kilometara kvadratnih. Revidirana Strategija protivminskog djelovanja u BiH 2025 – 2027, s obzirom na preostalu

sumnjivu površinu, takođe neće biti realizovana i rok za deminiranje BiH biće prolongiran, vjerovatno za narednih deset godina”, istaknuto je u ovom dokumentu Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji je u procesu konsultacija.

BiH visoko kontaminirana

Kako je naglašeno, prostorne razmjere minske kontaminacije u BiH i dalje su znatne, svrstavajući BiH u red zemalja koje su, prema kriterijumima Međunarodnog centra za humanitarno deminiranje visoko kontaminirane minama i drugim eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata.

“Razmjere kontaminacije minama vidljive su iz podatka da je do sada očišćeno oko 3.379 kilometara kvadratnih minama zagađenih područja, te da su u bazi podataka BHMAC-a u operativnoj upotrebi još 8.544 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika. Težište deminiranja bilo je na urbanim i gusto naseljenim područjima, tako da su mnoga obradiva zemljišta, planinski putevi i šumska područja i dalje nedostupni zbog opasnosti od mina”, naglašeno je u obrazloženju.

Komplikovano lociranje

Rješavanje problema mina, kako je istaknuto, otežava njihovo komplikovano lociranje, s obzirom na to da u mnogim slučajevima postavljanje mina nije dokumentovano ili nije uredno dokumentovano zapisnicima o minama.

“U takvim slučajevima vrši se izviđanje terena radi otkrivanja mina, i to različitim metodama, kako bi se locirala minska polja koja su nepoznatog rasporeda, sa pojedinačnim minama ili grupama mina na širem području. Sve to dodatno usložnjava proces deminiranja u tehničkom i finansijskom smislu, uz činjenicu da trenutno ne postoji savršena metoda deminiranja i da poslije svake metode ostaje rizik od zaostalih eksplozivnih sredstava”, navedeno je u obrazloženju.

Pored primarne bezbjednosne prijetnje za život i zdravlje ljudi, kako je istaknuto, kontaminacija minama direktno ograničava privredni, infrastrukturni i ekonomski razvoj lokalnih zajednica.

“To je posebno izraženo u oblasti poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, građevinarstva i turizma. Takođe, minska kontaminacija utiče na povratak raseljenih osoba, imajući u vidu da su zone ratnih dejstava područja iz kojih je znatan broj osoba bio prinuđen napustiti svoje domove”, naglašeno je.

Opasan posao

Iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) kažu za “Nezavisne novine” da je deminiranje težak, spor, mukotrpan i prije svega opasan posao.

“U bazi podataka BHMAC-a u operativnoj upotrebi su još 8.544 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika. Na minskim zapisnicima su evidentirane grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda”, rekli su iz BHMAC-a.

Problem, kako dodaju, predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu. Takođe, napominju, tačan pravac i položaj mina otežava i promjena konfiguracije terena usljed proteka vremena.

Iz BHMAC-a ističu da nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim nepristupačnim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, otežava identifikaciju sumnjivih područja.

Šta (ni)je urađeno

“Od početka sprovođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine zaključno sa 30. junom 2025. godinom vraćena je na sigurno korištenje površina od 3.379 kilometara kvadratnih, a pronađeno je i uništeno ukupno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata”, kažu iz BHMAC-a.

U oko 1.261 ugroženoj zajednici, kako su naglasili, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnik BiH.

“U smislu rješavanja problema zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava Centar za uklanjanje mina blagovremeno preduzima sve mjere iz okvira propisanih nadležnosti kako bi se u konačnici približili cilju koji podrazumijeva zemlju bez mina u kojoj će cjelokupno stanovništvo obavljati sve neophodne životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu sigurnost”, tvrde iz BHMAC-a.