Šta donosi najavljena reforma visokog obrazovanja?

22.07.2019. | 19:20

Tek što je najavljena, reforma visokog obrazovanja izazvala je veliku polemiku. Načelno – studenti, akademska zajednica i poslodavci saglasni su da je neophodna. Iako se tek očekuje da budu objavljeni konkretni koraci, resorni ministar otkrio je krajnji cilj – komercijalizaciju znanja i zaustavljanje odliva mozgova.

Internacionalizacija univerziteta, veća saradnja sa visokoškolskim ustanovama iz regiona i Evrope, veći broj seminara i studijski programi u svrhu tržišnog potencijala studenata – ovo od najavljene reforme visokog obrazovanja očekuje devetnaestogodišnji Marko Јakšić. S obzirom na to da sve pobrojano u Banjaluci nije dobio, odlučio je da školovanje po završetku Gimnazije nastavi u Beču.

– Sa Pravnim fakultetom u Banjaluci dobija se dobra baza kako bi se pravo obavljalo unutar Republike Srpske, BiH i eventualno okolnih zemalja. Smatram da Pravni fakultet u Beču nudi mladima opciju da se na zatvaraju u ram jedne države – kaže on.

Zbog brojnih prednosti i sve veće dostupnosti kvalitetnijoj nastavi, sve više mladih poput Marka, odlučuje se na školovanje van granica Srpske. Rješenje tog problema, uz doprinos razvoju univerziteta, očekuju sadašnji studenti.

– Mislim da se moraju posvetiti kako studiranju, procesu studiranja, tako i studentskom životu generalno i tome kako da od naših univerziteta i gradova gdje su naši fakulteti, naprave prava mjesta za razvoj jednog studenta – kaže Filip Matić, student i član Senata Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

U skladu sa očekivanjima prilično su ambiciozne i najave resornog ministra Srđana Rajčevića koji, za sada, ima podršku privrde. Do 2022. godine trebalo bi da se osjete konkretni rezultati. Prvi koraci biće preduzeti već ove godine u vidu izmjene Zakona. Krajnji cilj reforme – uz više naučno-istrtaživačkog rada, jeste trasiranje puta za ekonomiju znanja.

– Sve ovo što radimo, podređeno je jednom cilju – da dođemo u što skorije vrijeme, kroz naše aktivnosti, do onih neophodnih resursa kako bi se privreda pokrenula na jedan totalno drugi način – kaže Rajčević.

Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske smatra da je potrebno raditi na tehnološkom razvoju privrede.

– Moramo tražiti proizvode koji su većeg sadržaja znanja da bismo mogli opstati, tako da i privredi slijedi preslagivanje – kaže Trivić.

Dok resorni ministar uspjeh reforme garantuje svojom političkom karijerom, tvrdeći da vremena za čekanje više nema, profesor Marko Đogo sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu u otvorenom pismu ministru strahuje da se sve ne svede samo na kopiranje rješenja iz neke druge države.

Zato predlaže promjenu modela finansiranja, polaganje svih ispita pred komisijom i uvođenje obaveze da budući nastavnici bar jedan izborni period provedu u saradničkom zvanju.

– Upravo ta stepenica neophodnosti da se jedan izborni period provede u zvanju asistenta je ono što bi opredijelilo sve ljude koji su zainteresovani u visokomo brazovanju da se orjentišu prema najboljim studentima, da nema tog preskakanja da iz privrede prelazite na fakultete, a da niste bili do dobar student – navodi Đogo.

Podsjetimo, Vlada Srpske prošle sedmice, prvi put je raspravljala o situaciji u visokom obrazovanju. Trenutno stanje ocijenjeno je kao tromo, zastarjelo i neefikasno, a nakon reforme očekuje se da treći stub obrazovanja u Srpskoj bude rame uz rame sa evropskim.

 

Izvor:(RTRS)