Sreću pronašla u osmijesima najmlađih: Studentkinja iz BiH od džeparca kupila paketiće

16.12.2021. | 15:04

Mnogi vlastitu ispunjenost pronalaze u humanitarnom radu i pomoći drugima, a među njima je Hana Omeragić, studentkinja psihologije i pedagogije iz Sarajeva, koja je svoju sreću pronašla u osmijesima mališana kojima je pripremila novogodišnje paketiće.

Već neko vrijeme, 24-godišnja Hana bavi se humanitarnim radom, a njene aktivnosti su, zbog njene velike ljubavi prema djeci, najčešće vezane upravo za mališane, piše Kliks.

Hana oduvijek uživa u radu i igri s mališanima stoga se odlučila da za novogodišnje praznike obraduje djecu iz Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor” Sarajevo. Sredstva za paketiće prikupila je uglavnom od džeparca, ali i vlastitom zaradom koju ostvaruje povremenim studentskim poslovima.

“Oduvijek sam sreću pronalazila u igri i radu s djecom, a već dugo vremena se bavim i humanitarnim radom. Neke od najsretnijih uspomena iz djetinjstva vezane su upravo za period novogodišnjih praznika te sam odlučila pružiti nekome barem komadić sreće koju sam ja imala kao djevojčica, te da djeci pružim radost, uspomene i najvažnije – slatkiše”, kazala je. Ona ističe da se ideju javila još prije pandemije, ali zbog situacije u kojoj smo se našli protekle skoro dvije godine, tek sad je uspjela ostvariti svoju namjeru.

“Novac koji je uložen u ostvarivanje moje želje za pružanjem radosti djeci doma Vladimir Nazor štedila sam skoro godinu dana i zamišljala kako će to sve izgledati, ali nisam ni slutila da ću zapravo zatrpati kuću igračkama koje su u konačnici spakovane u 180 paketića”, dodala je.

Humanitarni akcije skoro uvijek nailaze na podršku okoline, a ideja pojedica često bude prepoznata od strane njenih najbližih koji se na razne načine uključuju i žele biti dio pozitivnih priča. Omeragić ističe da su i njeni prijatelji i porodica željeli učestvovati te pomoći u ostvarenju njene zamisli.

“Prijatelji i nisu bili iznenađeni kada su saznali za ovu ideju jer me svi znaju kao osobu koja uživa u igri i radu s djecom. Mnogi su željeli učestvovati i pomoći prilikom pravljenja paketića, ali nažalost to nije bilo moguće. Mama i brat su bili ti koji su noćima sa mnom slagali, razvrstavali, pakovali i na sve to vezali mašnice, te mi omogućili da ostvarim svoju želju”, istakla je.

Hana ističe da je ovaj njen projekat može biti primjer da za sreću nije potrebno ništa više od malo truda i puno ljubavi. Ona naglašava da svi možemo praviti male korake i na taj način graditi i izgraditi bolji svijet.

“Ako me neko zbog ovoga vidi kao pozitivan primjer i napravi taj mali korak uslijed toga bit ću preponosna, ali primarni cilj nikada nije bio isticanje mene kao osobe već pružanje veselja djeci iz “Vladimira Nazora”. Prvi korak jeste svakako da mislimo i brinemo o zapostavljenim kategorijama u društvu, ali čemu treba težiti jeste stvarna inkluzija u društvo”, dodala je.