Sporna odluka Gradskog vijeća: Burne reakcije zbog prijedloga o spomeniku

28.02.2026. | 17:35

Usvajanje inicijative Gradskog vijeća Sarajeva da se ponovo postavi spomenik okupatoru Francu Ferdinandu predstavlja besmislen i zlonamjeran čin, kao i podanički odnos sarajevskih vlasti prema Zapadu, te provokaciju srpskom narodu.

Istakao je ovo istoričar Aleksandar Raković, navodeći da je riječ o potezu “van pameti”, jer se radi o predstavniku sile koja je okupirala BiH, a koji je 28. juna 1914. godine došao u Sarajevo da demonstrira moć, prisustvuje vojnim vježbama na Drini i, kako tvrdi, provocira Srbe u jednom od centara srpskog identiteta i kulture.

Ko ima pravo na nasljeđe „Mlade Bosne“?

S obzirom na to da u organizaciji “Mlada Bosna”, čiji je član bio Gavrilo Princip, nisu bili samo Srbi već i muslimani, Raković ističe da se identitet današnjih Bošnjaka ne može pripisivati ljudima koji su prije sto godina, bez obzira na vjeru, nacionalno bili Srbi. On naglašava da su se pripadnici “Mlade Bosne” izjašnjavali kao Srbi, bilo da su bili pravoslavci, muslimani ili katolici.

– Ne može se identitet današnjih Bošnjaka vezivati za narod muslimanske vjere koji je tu živio prije sto godina, a čiji su potomci kasnije napustili srpski identitet. Ali, to je njihov problem – rekao je Raković.

On smatra da činjenica da potomci tih ljudi danas žele da vrate spomenik predstavniku vlasti protiv koje su se njihovi preci borili pokazuje, kako navodi, “identitetsko lutanje”.

– Izgubili su identitet i još traže oslonce. Kad ih ne mogu naći kod kuće, traže ih okolo – naveo je Raković.

Sličan stav iznio je i istoričar Tomislav Tamburić, koji je ocijenio da podizanje spomenika okupatoru na Latinskoj ćupriji, mjestu koje simbolizuje otpor, šalje poruku da su u Sarajevu spremni da slave svoje tamničare ako to diktira tuđa agenda ili stranački interes.

Prema njegovim riječima, inicijativa nije samo kontroverzna, već i uvredljiva, jer predstavlja pokušaj da se “dželat prikaže kao žrtva, a okupacija kao civilizacijski dar”.

– Dok se svijet u 21. vijeku bori da zbaci i posljednje okove kolonijalne svijesti, mi u Sarajevu svjedočimo pokušaju vaskrsenja jedne imperijalne opsjene. Tirani nisu gosti, a okupacija nije turizam – poručio je Tamburić.

On je licemjernim ocijenio to što se Gavrilo Princip u Sarajevu naziva teroristom, naglašavajući da nije bio vjerski fanatik, već pripadnik pokreta koji je težio slobodi južnoslovenskih naroda.

– Njegov pucanj nije bio usmjeren u čovjeka, već u simbol tiranije. U istoriji civilizacije, čin uklanjanja tiranina često je slavljen kao izraz ljudskog dostojanstva – rekao je Tamburić.

Istoričar Georgije Vulić upozorio je da inicijativa predstavlja pokušaj revizije simboličkog poretka, ističući da se postavlja pitanje šta se time simbolički afirmiše.

– Često se u javnom diskursu ističu prednosti osmanske i austrougarske uprave nad BiH, dok se spornim smatraju periodi u kojima su narodi živjeli bez stranog tutorstva. Postavljanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku u gradu koji je prošao kroz teška iskustva ratova i stradanja nužno otvara pitanje da li je riječ o kulturi pamćenja koja teži pomirenju ili o relativizaciji imperijalnog konteksta u kojem je BiH bila anektirana teritorija – naveo je Vulić.

Istoričar Milan Nikčević smatra da je ova odluka pokazatelj “identitetskog lutanja” dijela političke scene u Sarajevu.

– Ako žele da ponovo podignu spomenik okupatoru, i to na inicijativu onih koji su navodno za “državu BiH”, onda su u svom lutanju konačno “uboli” kome treba da podignu spomenik – poručio je Nikčević.

Politička poruka ili istorijska provokacija

Nakon usvajanja inicijative, reagovao je i načelnik opštine Stari Grad Irfan Čengić, poručivši da od ove realizacije neće biti ništa.

– U Starom Gradu neće biti podignut spomenik Francu i Sofiji. Čak i kada bi postojala potpuna saglasnost, potrebne dozvole u praksi je gotovo nemoguće dobiti – istakao je Čengić.

Reagovao je i načelnik opštine Centar Srđan Mandić, koji je uputio oštru kritiku gradskim vijećnicima koji su podržali inicijativu.

– Osjećam stid i ograđujem se od sramotnog glasanja vijećnika koji su podržali ovu odluku. Čiji je spomenik sljedeći? Ne smijem ni da pomislim. Ispravite ovo dok još niste u potpunosti izgubili integritet i identitet – poručio je Mandić.

Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju kod Latinske ćuprije, gdje se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.

Ko je sljedeći

Posmatrajući postupke, slobodno se može reći sulude sarajevske političke čaršije, koja diže spomenik vođi države koja je bila okupator u nekoliko godina nakon aneksije BiH, i vođi tvorevine koja je pobila milione Srba na Balkanu, očekivati je da je slijedi podizanje spomenika i Adolfu Hitleru, jer su i on i njegova tvorevina, takođe nekoliko godina bili okupatori ovih prostora. Kaže ovo poslanik u Skupštini Srbije Milimir Vujadinović navodeći da, ako su kome do sada bili čudni napadi iz Sarajeva, na Srbiju, poslije ovoga mu mnoge stvari mogu biti dosta jasnije.

Iz Sarajeva decenijama uklanjaju tregove Principa

Branislav Princip, unuk Gavrilovog rođenog brata Nikole, izjavio je da vlasti u Sarajevu najvjerovatnije imaju političke interese od toga što iz grada godinama uklanjaju tragove njegovog bliskog rođaka, čime kao i najnovijom namjerom da vrate spomenik Francu Ferdinandu, nastoje da srpski element potpuno izbace. On je upitao zašto bi u Sarajevu podigli spomenik Ferdinandu, kada to nisu uradili ni u Austriji, ni u njegovom rodnom Gracu.

Karajlić: U BiH je sve moguće

Inicijativa grada Sarajeva da se vrati spomenik Francu Ferdinandu direktan je poziv za borbu protiv slobodne, demokratske i ujedinjene Evrope. Smatra ovo ultimedijalni umjetnik Nenad Janković, alijas dr Nele Karajlić. On je rekao da je u BiH sve moguće, pa i to da se izgradi spomenik okupatoru, prenosi Glas Srpske.

– Treba postaviti pitanje, da li bi neko ko bi ubio Hitlera 1940. godine u Francuskoj, u Parizu bio proglašen za teroristu i da li bi se Hitleru, kao žrtvi atentata, 100 godina kasnije podigao spomenik na Jelisejskim poljima – upitao je Karajlić.