SPC slavi Blagu Mariju, zaštitnicu žena: Šta znači ako grmi i šta danas ne treba raditi

04.08.2025. | 07:10

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznik posvećen Svetoj Mariji Magdaleni, u narodu poznatoj kao Blaga Marija.

Iako ovaj dan nije crveno slovo, on se u narodu poštuje kao duhovno značajan, naročito među ženama, koje Mariju Magdalenu doživljavaju kao svoju zaštitnicu.

Marija Magdalena bila je jedna od najvjernijih sljedbenica Isusa Hrista. Po predanju i zapisima u Novom zavjetu, Isus ju je iscijelio od sedam zlih duhova, a potom je postala njegova učenica i prva svjedokinja Vaskrsenja.

Bila je prisutna pod krstom na Golgoti, a na praznik Vaskrsa upravo ona je prva obavijestila apostole da je Gospod vaskrsao, zbog čega se smatra “ravnoapostolnom” svetiteljkom.

U apokrifnim i hagiografskim izvorima, navodi se da je poslije Hristovog Vaznesenja propovijedala u Rimu, gde je cara Tiberija pozdravila riječima: “Hristos vaskrse”, pruživši mu crveno jaje kao simbol Vaskrsenja. Prema crkvenom predanju, Marija Magdalena se kasnije povukla u Efes, gdje je umrla i gde se čuvaju njene mošti.

U pravoslavnom crkvenom kalendaru, 4. avgusta po novom (gregorijanskom) kalendaru, odnosno 22. jula po starom (julijanskom), obilježava se dan Svete Marije Magdaline. Iako se ne ubraja u praznike sa obaveznim bogosluženjima (crvena slova), u brojnim krajevima Srbije ovaj datum se poštuje kao zavjetni dan,piše Ona.rs.

Narodna tradicija Svetu Mariju Magdalenu vidi kao sestru Svetog Ilije, a postoji vjerovanje da su njih dvoje “zaduženi” za vremenske nepogode – ako Ilija “grmi”, Blaga Marija “donosi kišu”. U mnogim domaćinstvima se tada ne obavljaju teški kućni i poljski poslovi, posebno oni koji su povezani sa ženama, kao što su pranje, šivenje ili spremanje zimnice.

Iako joj ime kaže da je blaga, narod je svetkuje sa strahopoštovanjem. Običaji kažu da se na Blagu Mariju ne prilazi vatri, da se ne kuva, ne pere, ne čisti i ne podiže ruka, jer kako uradite tako će vas stići.

Zato se ovaj dan proslavlja u tišini, naročito među ženama – ćuti se i moli u sebi. U nekim krajevima žene ujutru iznesu hljeb i med na prag i kažu:

„Evo ti, Blaga Marijo, hljeba i duše – pa nas pusti na miru.“

Ako grmi na Blagu Mariju, vjeruje se da ne bi trebalo otvarati vrata, “jer to grom traži koga će da udari”. Naši stari su govorili: “Od Ognjene do Blage Marije – ni trn da ne dirneš.”

U srpskom narodu Blaga Marija je zaštitnica žena, doma, ljetine i mira u kući. Zato se njen dan obilježava sa posebnom pažnjom – ne iz straha, već iz poštovanja prema jednoj od najhrabrijih žena u hrišćanstvu, prenosi Blic.

Blaga Marija nije samo značajna ličnost hrišćanske istorije, već i duhovna figura čija priča i danas inspiriše vjeru, pokajanje i posvjećenost. Njen praznik, iako liturgijski manji, zauzima važno mjesto u narodnom kalendaru i svakodnevnom životu pravoslavnih vjernika..

Molitva Svetoj Mariji Magdalini
Srpska pravoslavna crkva ne propisuje obavezne molitve za ovaj dan, ali se vjernici često mole svetiteljki sledećim riječima:

– O, sveta mironosice i ravnoapostolna učenice Hristova, Magdalino Marijo, molimo te da svojim svetim molitvama zastupaš nas grešne pred Gospodom, da nam da pokajanje, mir duši i snagu da nosimo svoj krst dostojno. Neka tvoja vjera, koja te nije napustila ni pod krstom, bude i nama primjer postojanosti u veri i ljubavi prema Hristu.