SPC slavi Andrejevdan, praznik obavijen nizom vjerovanja
13.12.2025. | 07:43Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici proslavljaju danas Svetog Andreja Prvozvanog, prvog apostola Hristovog i prvog sljedbenika novozavjetne vjere, čije se djelo i čuda slave vijekovima. Sveti Andrej stradao je na krstu zbog svoje neupitne odanosti hrišćanskoj misiji, a njegov značaj daleko prevazilazi crkvene okvire, dotičući se istorije, plemstva i dubokih narodnih vjerovanja.
Sveti Andrej, stariji brat Svetog apostola Petra i učenik Jovana Krstitelja, zaslužan je za širenje hrišćanstva na ogromnom području. Jevanđelje je propovijedao u Vizantiji, Trakiji, dunavskim zemljama, oko Crnog mora, u Rusiji, Epiru, Grčkoj i Peloponezu, gdje je na kraju i stradao.
Iscjelitelj i mučenik na krstu
Predanje svjedoči o njegovim čudesnim moćima iscjeljenja. U gradu Patri, Sveti Andrej je podigao iz postelje ženu carskog namjesnika, što je navelo nju da prihvati hrišćansku vjeru. Namjesnik Egeata, razgnjevljen ovim preobraćenjem, naredio je da se apostol razapne na krst i izbode kopljima.
Sveti Andrej ni tada nije odustao. Dok je ranjen i izmučen visio na krstu, nastavio je da propovijeda i da dijeli pouke narodu, predavši svoju dušu Bogu u 62. godini života. Vjeruje se da su njegova iscjeliteljska djelovanja nastavljena i nakon smrti, kroz njegove čudotvorne mošti.
Od Ruskog carstva do Karađorđevića
Značaj Svetog Andreja Prvozvanog ogleda se i u njegovoj ulozi patrona Rusije i Carigrada. U istoriji je ostao upamćen kao zaštitnik Ruskog carstva i carske porodice Romanovih.
Danas, Andrejevdan kao svog zaštitnika proslavlja i Kraljevski dvor Karađorđevića, čime ovaj praznik ima i duboku državotvornu i plemićku dimenziju.
Andrijevdan i moć medvjeda: Narodna vjerovanja
Ovaj praznik je u narodu obavijen nizom jedinstvenih vjerovanja, posebno onih vezanih za prirodu i životinje. Prema narodnim predanjima, Sveti Andrej je zaštitnik velikih životinja i jedini koji sa njima razgovara i kom su one pokorne.
U prošlosti, Andrejevdan su slavili mečkari, smatrajući da svetac ima moć da kroti medvjede kao pse, pa čak i da jaše na njima putujući svijetom. Vjeruje se da medvjedi na ovaj dan ne čine štetu i ne diraju ljude, zbog čega se izričito zabranjuje odlazak u lov.
Što se tiče svakodnevnih radnji, zadržana su zanimljiva ograničenja:
U Šumadiji se ne smije štaviti koža, niti bilo šta sa njom raditi. U Homolju se ne radi ništa sa odjećom – ne smije se prati, peglati, ušivati – da je mečke ne bi pocijepale. Na ovaj dan se tradicionalno jede kukuruz, poštujući drevni običaj.
