SPC i vjernici slave Svetog Kirila: Ove stvari nikako nisu dozvoljene
27.02.2026. | 07:24Srpska pravoslavna Crkva danas obilježava uspomenu na Sveti Kirilo Slovenski, jednog od najznačajnijih hrišćanskih misionara i prosvetitelja u istoriji slovenskih naroda.
Njegovo ime zauzima posebno mjesto u duhovnom i kulturnom identitetu Srba i ostalih Slovena, jer je upravo zahvaljujući njegovom radu započeta epoha pismenosti na slovenskom jeziku.
Sveti Kirilo rođen je u Solunu početkom 9. vijeka kao Konstantin, u uglednoj i obrazovanoj porodici. Još u mladosti pokazivao je izuzetnu nadarenost, zbog čega je školovan u Carigradu, gdje je stekao vrhunsko obrazovanje iz filozofije, teologije i jezika.
Zbog svoje učenosti dobio je nadimak Filozof. Međutim, umjesto blistave karijere na carskom dvoru, izabrao je put služenja vjeri i misionarskom radu.
Prelomni trenutak u njegovom životu bila je misija među Slovenima, na koju je krenuo zajedno sa svojim bratom, Svetim Metodijom. Njihov zadatak bio je da šire hrišćanstvo na razumljivom jeziku naroda kojem propovedaju. U to vreme bogosluženja su se obavljala isključivo na grčkom, latinskom ili hebrejskom jeziku, što je običnom narodu bilo teško razumljivo.
Vođen idejom da vera treba da bude dostupna svima, Sveti Kirilo je sastavio prvo slovensko pismo – glagoljicu. Time je omogućio prevod Svetog pisma i bogoslužbenih knjiga na staroslovenski jezik. Ovaj čin imao je ogroman značaj, jer je otvorio vrata razvoju pismenosti, književnosti i kulture kod slovenskih naroda. Njihov rad kasnije je postao temelj za nastanak ćirilice, pisma koje i danas koriste brojni slovenski narodi, uključujući i srpski.
Misija Svete braće naišla je i na osporavanja, posebno od onih koji su smatrali da se bogosluženje može vršiti samo na „svetim jezicima“. Ipak, njihova istrajnost i podrška koju su dobili u Rimu doprinijele su priznanju slovenske liturgije. Sveti Kirilo se upokojio 869. godine u Rimu, gdje je primio monaški čin i ime Kirilo, po kojem je ostao upamćen u istoriji.
Srpska pravoslavna crkva ga poštuje kao ravnoapostolnog svetitelja, ističući njegovu ulogu u širenju hrišćanstva i prosvete među Slovenima. Njegovo djelo prevazilazi verske okvire i predstavlja jedan od najvažnijih stubova kulturnog i identitetskog razvoja slovenskih naroda.
Obilježavanje ovog dana podseća na značaj jezika, pisma i duhovnog naslijeđa, ali i na snagu vizije dvojice braće koji su vjeru približili narodu na njegovom maternjem jeziku, ostavivši trag koji traje više od jednog milenijuma.
Narodna vjerovanja o Svetom Metodiju nalažu miran dan bez teških poslova – ne pere se veš, ne usisava i ne šije, jer je to crveno slovo. Običaj je da đaci i studenti čitaju knjige za bolji uspjeh, a praznik se posvećuje učenju, prosveti i molitvi za blagostanje.
Vjeruje se da na ovaj dan djeca i studenti treba da čitaju knjige kako bi dobro učili tokom cijele godine, a u čast svetitelja koji su opismenili Slovene, prenosi Telegraf.
