SPC i vjernici obilježavaju veliki praznik: Evo šta običaji strogo savjetuju da uradite

27.07.2026. | 07:32 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici 27. jula obilježavaju praznik Svetog apostola Akile, jednog od Sedamdesetorice apostola i revnosnog propovjednika hrišćanske vjere. Njegovo ime zauzima posebno mjesto u Novom zavjetu, gdje se pominje kao jedan od najbližih saradnika Svetog apostola Pavla u širenju hrišćanstva.

Takođe, obilježava se i praznik Prepodobnog Stefana Mahriškog, ruskog svetitelja iz 14. vijeka, koji je ostao upamćen kao veliki podvižnik, osnivač manastira i čovjek koji je cijeli svoj život posvetio molitvi, smirenju i služenju Bogu.

Sveti Akila bio je Jevrejin rodom iz Ponta, a sa suprugom Priskilom živio je u Rimu, odakle su bili protjerani za vrijeme cara Klaudija. Kasnije su se nastanili u Korintu, gdje su upoznali apostola Pavla.

Kako su se bavili istim zanatom i izrađivali šatore, zajedno su živjeli i radili, a potom i propovijedali Jevanđelje.

Novi zavjet svjedoči da su Akila i Priskila otvorili vrata svog doma prvim hrišćanima, pretvorivši ga u mjesto okupljanja i molitve. Zbog svoje predanosti vjeri i misionarskom radu ostali su upamćeni kao primjer bračne sloge, gostoprimstva i služenja drugima.

Crkveno predanje navodi da je Sveti Akila kasnije postao episkop i da je postradao za Hrista, zbog čega ga Crkva proslavlja kao svetog mučenika i apostola.

Narodna vjerovanja i običaji

Za praznik Svetog apostola Akile nisu vezani široko rasprostranjeni narodni običaji, ali su u pojedinim krajevima sačuvana određena vjerovanja poput toga da vjernici odlaze u crkvu, pale svijeće i mole se za mir, međusobno razumijevanje i slogu u porodici.

Budući da su Sveti Akila i Priskila poznati kao uzoran bračni par u hrišćanskoj tradiciji, pojedini supružnici na ovaj dan izgovaraju zajedničke molitve za ljubav, vjernost i zajedništvo.

U narodu se smatra da je praznik pogodan za pomirenje sa rodbinom, prijateljima ili komšijama sa kojima postoje nesuglasice.

Prepodobni Stefan Mahriški: Napustio bogatstvo zarad vjere

Danas se obilježava i praznik Prepodobnog Stefana Mahriškog, ruskog svetitelja iz 14. vijeka, koji je ostao upamćen kao veliki podvižnik, osnivač manastira i čovjek koji je cijeli svoj život posvetio molitvi, smirenju i služenju Bogu.

Stefan Mahriški rođen je u Kijevu, a još kao mladić odlučio je da napusti lagodan život i zamonaši se u Kijevo-pečerskoj lavri, jednom od najznačajnijih duhovnih centara pravoslavlja. Zbog velikih nemira i progona monaha napustio je manastir i povukao se u gustu šumu na području današnje Vladimirske oblasti, gdje je želio da živi u potpunoj tišini i molitvi.

Njegov podvižnički život ubrzo je privukao mnoge učenike, pa je na tom mjestu osnovan manastir Mahrišče, po kojem je svetitelj kasnije i dobio ime. Bio je poznat po skromnosti, mudrim savjetima i spremnosti da pomogne svakome ko mu se obrati. Predanje kaže da je mnogima bio duhovni učitelj i da je svojim životom pokazivao kako se istinska snaga nalazi u vjeri, smirenju i ljubavi prema bližnjima.

Crkva ga proslavlja kao prepodobnog, odnosno svetitelja koji je svetost dostigao monaškim podvigom. Njegov život smatra se primjerom istrajnosti, odricanja i povjerenja u Boga čak i u najtežim okolnostima.

Narodna vjerovanja i običaji

Vjernici na ovaj dan odlaze u hram, pale svijeće i mole se za duševni mir, istrajnost u iskušenjima i snagu da donesu ispravne životne odluke, a budući da je svetitelj život proveo u molitvi i tišini, pojedini vjernici nastoje da praznik provedu mirno, bez svađa i nepotrebnih rasprava.

Smatra se da je ovaj dan pogodan za iskrenu molitvu i preispitivanje sopstvenih postupaka, kao podsticaj na smirenje i praštanje.

U nekim pravoslavnim sredinama monasi i vjernici posebno se mole Prepodobnom Stefanu za duhovno rukovođenje i istrajnost na putu vjere, piše Ona.rs.