Sjećanje na odbranu Vrača: Prekretnica ka građanskom ratu u BiH

02.04.2026. | 10:43

U nedjelju, 5. aprila, navršavaju se 34 godine od kada su specijalci srpske policije odbranili Školski centar MUP-a na sarajevskim Vracama od napada naoružanih kursista, pretežno muslimana i Hrvata, što je to datum kada su Srbi shvatili da je rat u BiH neizbježan.

Školu MUP-a na Vracama toga dana trebalo je da preuzme Srpska specijalna jedinica u skladu sa dogovorom političkog i policijskog rukovodstva tadašnje republike BiH, ali je to izigrano.

Tadašnji načelnik Školskog centra na Vracama Mlađen Mandić rekao je da ga je u noći uoči napada direktor ove ustanove Husein Balić obavijestio o navodnom kretanju naoružanih lica oko objekata, nakon čega je shvatio da se sprema zamka srpskim specijalcima.

Prema riječima tadašnjeg komandanta srpske specijalne policije Milenka Karišika, na srpske policajce otvorena je paljba iz sarajevskih naselja Šanac i Grbavica, kao i iz okolnih kuća i samog Školskog centra.

U ovom okršaju, trećem koji se za tri dana desio između podijeljenog MUP-a BiH, poginuli su Milorad Pupić /29/ i Mile Lizdek /32/, pripadnici Specijalne jedinice /SJ/, ranjeni Duško Jević, Miodrag Repija i Risto Lubura, a povrijeđen Milorad Marić.

Lizdek i Pupić posthumno su odlikovani Ordenom Miloša Obilića.

ALIJA IZETBEGOVIĆ GLAVNI KRIVAC ZA IZBIJANJE RATA U BiH

Predsjednik Skupštine Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Blagoje Kovačević rekao je Srni da je glavni krivac za izbijanje građanskog rata 1992. godine u BiH tadašnji muslimanski lider Alija Izetbegović koji je sa dva važna međunarodna mirovna sporazuma povukao svoje potpise, na nagovor bivšeg američkog ambasadora Vorena Cimermana, ali i zbog pritiska SDA koja nije željela nikave dogovore sa Srbima u BiH.

On napominje da su tada pogaženi svi sporazumi i dogovori, ustanovljeni prilikom formiranja vlasti u BiH i da je već 3. aprila 1992. godine u 13.00 časova Specijalna jedinica policije /SJP/ MUP-a takozvane republike BiH iz skladišta na Krteljima kod Butmira izvukla naoružanje, specijalna vozila i drugu opremu.

Da bi spriječili ovo neovlašćeno postupanje SJ MUP-a RBiH i potpuno zauzimanje objekta “Krtelji”, kaže Kovačević, intervenisala je već uspostavljena Policijska jedinica rezervnog sastava MUP-a Republike Srpskog naroda u BiH u sadejstvu sa jedinicom Teritorijalne odbrane iz Vojkovića.

Prema njegovim riječima, došlo je do upotrebe oružja i srpske snage su u toku noći između 3. i 4. aprila ovladale bazom “Krtelji”, a SJP takozvane republike BiH se pod pritiskom srpskih snaga povukla prema Butmiru.

Kovačević koji je i počasni general o ovom događaju detaljno piše u Monografiji Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske.

MOBILIZACIJA MUSLIMANSKIH SNAGA, ZAUZIMANJE POLICIJSKE STANICE NOVO SARAJEVO I POGIBIJA SRPSKOG POLICAJCA PERA PETROVIĆA

Nakon ovih događaja, 4. aprila 1992. godine krnje Predsjedništvo BiH proglasilo je opštu mobilizaciju jedinica TO, MUP-a i Civilne zaštite, a već sljedeće noći muslimanske policijske snage napale su i zauzele Policijsku stanicu u Novom Sarajevu većinski naseljenog Srbima.

Prilikom zauzimanja Policijske stanice poginuo je policajac Pero Petrović, Srbin po nacionalnosti, koji se tu zatekao na izvršavanju redovnih policijskih zadataka.

Ovaj događaj u Novom Sarajevu mnogi uzimaju kao zvanični početak rata iako je bilo i ranijih sukoba i incidenata, poput ubistva srpskog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji 1. marta 1992. godine.