Šeranić: Vakcina neće uništiti virus, ali će ga staviti pod kontrolu

31.12.2020. | 17:11

Vakcina će doprinijeti boljoj kontroli epidemije, ali sa dolaskom vakcine neće nestati korona. Maraton koji trčimo već deset mjeseci nastavićemo i u novoj godini. Moramo ostati budni, januar će biti veliki izazov u ovoj borbi.

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, naglasivši da je epidemiološka situacija i dalje nepovoljna, ali stabilna u odnosu na novembar, kada su bolnički kapaciteti bili gotovo popunjeni.

– U Srpskoj smo do sada imali više od 35.000 osoba zaraženih virusom korona, što pokazuje da je veliki broj porodica već imao iskustvo sa virusom. Nažalost, pojedini članovi nekih porodica izgubili su bitku sa ovom bolešću i to je ono što mora da nas drži budnim. Bez obzira na oscilacije epidemije, nije vrijeme za opuštanje. Moramo ostati odgovorni u maratonu koji nastavljamo da trčimo – poručio je Šeranić u rezgovoru za “Glas Srpske“.

Koliko bi januar mogao biti težak, imajući u vidu da su pred nama brojni praznici?

Mogao bi biti izuzetno težak. Međunarodna nova godina je veliki izazov. Pojedinci ne mare uopšte za situaciju u kojoj se nalazimo i s obzirom na to da nije moguće organizovati dešavanja u ugostiteljskim objektima, iznajmljuju vikendice i stan na dan i tamo se okupljaju, a potom odlaze za Božić kod svojih najbližih. Apelujem na građane da izbjegavaju sve ono što ih može dovesti u situaciju da obole od “kovida”.

Kako ocjenjujete epidemiološku situaciju u Srpskoj?

Nažalost, pokazatelji su nepovoljni kada govorimo o smrtnosti u Srpskoj. Poslije određenog porasta broja zaraženih dolazi do povećanja broja oboljelih u bolnicama, a onda, nažalost i naredna faza, povećanje broja onih koji izgube bitku sa ovom bolešću. Nakon onog pritiska u maju i aprilu uslijedilo je blago opuštanje tokom ljeta, a potom skok broja zaraženih krajem oktobra i tokom novembra, što je dovelo do velike opterećenosti zdravstvenog sistema.

Ovih dana priča se i o novom soju virusa?

To se moglo i očekivati, s obzirom na to da je virus korona sklon mutacijama te da i on sam traži način da preživi u okviru domaćina. Iz tog razloga došlo je do mutacija na određenom proteinu. Kada je riječ o novom soju virusa, poznato je da dolazi do bržeg zaražavanja. Ono što je dobro, jeste da su komplikacije koje nastaju usljed zaražavanja tim virusom gotovo identične onima koje se vežu za virus koji je prisutan već mjesecima, a mjere prevencije su identične. Nošenje maske, fizička distanca i dezinfekcija spriječiće zaražavanje i toga treba da se držimo.

Borba sa epidemijom traje mjesecima, da li je i šta moglo biti urađeno drugačije, eventualno bolje?

Svakako kada protekne određeno vrijeme razmišljate o potezima koje ste povukli. Na početku epidemije odluke su morale biti brzo donošene, brzo je morala biti procjenjivana situacija na osnovu podataka koje smo imali. Sada su podaci potpuno drugačiji, imamo više informacija pa su i odluke drugačije. Svaka odluka bila je u vezi sa situacijom koja se dešavala i svaka je imala kao primarni cilj zaštitu stanovništva. Nismo učestalo mijenjali mjere i većina ih je i danas u primjeni.

Šta nas je sačuvalo od “italijanskog” scenarija?

Adekvatna organizacija bolnica i koordinacija u zdravstvenom sistemu, ali iznad svega požrtvovanost zdravstvenih radnika, koju uvijek i svuda treba da istaknemo. Ključna stvar bila je reorganizacija Univerzitetskog kliničkog centra i jačanje njihovih kapaciteta, a potom i drugih bolnica da pružaju hitne usluge, ali i da adekvatno odgovore pritisku “kovid” pacijenata. Pripremamo lokaciju Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Slatini ukoliko dođe do još goreg scenarija. Fond zdravstvenog osiguranja RS je odlično ispratio cijelu situaciju. Vlada je na početku Fondu doznačila dodatna 52 miliona KM, koje je on doznačio zdravstvenim ustanovama. Iz Kompenzacionog fonda izdvojeno je više od 30 miliona KM u svrhu jačanja prostornih kapaciteta i nabavku opreme u zdravstvenim ustanovama. Imali smo veliko opterećenje, ali se dobro držimo. Još nije gotovo, pred nama je dosta puta.

Pred nama je zimska turistička sezona, da li je to još jedan izazov u ovoj borbi?

Svakako da jeste. Međutim, skijanje kao skijanje nije veliki rizik. Pojedina mjesta u okviru skijališta označena su kao potencijalne rizik zone. Tamo gdje nije moguće držati distancu, poput ugostiteljskih objekata gdje skijaši borave nakon skijanja. Na to ćemo obratiti pažnju u smislu kontrola.

Sve nade polažu se u vakcinu protiv virusa korona. U kojoj je fazi nabavka vakcine i kada očekujemo prve doze u Srpskoj?

Vakcina će pomoći da epidemija bude bolje kontrolisana, jer ćemo moći najugroženije kategorije stanovništva zaštiti. Mi smo u okviru rezervisanih iznosa doza, odnosno 400.000 doza za 200.000 stanovnika, obezbijedili uplatu po procijenjenoj jediničnoj cijeni 10,55 dolara i sada čekamo i pratimo situaciju. Bilo koju vakcinu koja dođe u Srpsku putem “Kovaks” mehanizma ili na neki drugi način mora da prati odgovarajuća dokumentacija, dokaz o kvalitetu i efikasnosti, odnosno njenom bezbjednom upotrebljavanju. Drugi segment čine pripreme unutar samog sistema, shodno planu vakcinacije u RS. Urađene su procjene u vezi sa sistemom hladnog lanca. Kroz Predstavništvo RS u Moskvi, sa kojim imamo odličnu saradnju, radimo i na obezbjeđenju ruske vakcine.

Ko su prioritetne grupe kada je riječ o vakcinaciji protiv korone?

To su svakako zdravstveni radnici, zaposleni i korisnici u domovima za starija lica, osobe koje imaju različite vrste hroničnih oboljenja, osobe starije od 65 godina, zatim zaposleni u javnom sektoru koji su dosta u komunikaciji sa drugim ljudima. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jeste da se na početku vakciniše oko 20 odsto stanovništva.

Kakvo je stanje u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj?

oslije dužeg vremena u protekloj sedmici broj pacijenata zaraženih virusom korona koji se liječe u bolnicama pao je ispod 1.000 i to je pozitivan i trend. Informacije iz “kovid” ambulanti pokazuju da je nešto manje pregleda nego u prethodnom periodu i to je dobrim dijelom zasluga svih onih građana koji se uzorno ponašaju. Zdravstveni radnici su iscrpljeni, jer je pritisak ogroman, odmore nisu koristili i to je najkritičnija tačka u cijeloj ovoj borbi. Obezbijedili smo opremu, imamo dovoljno testova i pravimo planove za dalje nabavke svega što je potrebno.

Da li je bilo do sada slučajeva sezonskog gripa i da li je bilo slučajeva oboljelih i od gripa i od korone?

Do sada smo imali jedan slučaj lica koje je bilo pozitivno i na virus korona i na virus gripa. Gotovo da i nemamo slučajeva gripa u Srpskoj. Osobe koje imaju teške upale pluća su uglavnom “kovid” pacijenti, tako da je intenzitet virusa gripa trenutno veoma nizak.