Reljić poručio: Građani BiH imaju niži nivo pravne zaštite podataka u odnosu na EU i region

Građani BiH imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka ne samo u odnosu na države EU nego i na zemlje u regionu, izjavio je danas direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Dragoljub Reljić povodom obilježavanja 28. januara – Međunarodnog dana privatnosti i zaštite podataka.

Reljić je podsjetio da Agencija za zaštitu ličnih podataka već 13. put obilježava Međunarodni dan zaštite ličnih podataka koji je prilika da se ukaže na rad ove agencije i probleme sa kojima se suočava.

“Od osnivanja Agencije 2008. godine do 2016. godine zaštita podataka bila je na evropskom nivou. Od 2016. godine kada je EU donijela nove propise prvenstveno mislim na Opštu uredbu o zaštiti ličnih podataka (GDPR) i tzv. policijsku direktivu koja propisuje kako će se pripadnici policije, tužilaštva i ustanova izvršenja krivičnih sankcija ponašati prilikom obrade podatak i Protokol 108 plus koji je donio Savjet Evrope”, pojasnio je Reljić.

On je naglasio da BiH nije niti jednu od tih obaveza i aktivnosti, iako je obavezna da to učini, primijenila u svoj pravni sistem.

“Već je šesta godina od kada je donesen GDPR i dvije godine je bilo vremena da se prilagodimo, međutim to do današnjeg dana nije učinjeno. Iskreno se nadam da će to biti doneseno. Više samo očekivao od nekih institucija”, pojasnio je Reljić.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH je naveo i podatak da je prošle godine bilo 30 odsto više predmeta u odnosu na ranije godine te da su za razliku od ranijih godina, kada ih se najviše odnosilo na pitanja zloupotrebe matičnog broja i lične karte, sada u prvi plan došlo pitanje video-nadzora.

“Bukvalno se kamere postavljaju širom BiH bez prijave Agenciji. Nije zabranjeno imati kameru i zaštititi svoju imovinu ali postoje pravila kada one snimaju određene zajedničke prostore. To su predmeti koji su dominirali”, rekao je Reljić.

On je naveo da su čak i privrednici iz BiH imali problema jer BiH nije donijela novi zakon i primijenila GDPR.

“Postoji veliki broj internet kompanija koje se prijavljuju na tendere širom EU. Imamo brojne oblasti gdje se mora primijeniti ovaj nivo zaštite. Donijeli smo mišljenje i BiH je obavezna da pristupi, te niko neće biti kažnjen ukoliko primijeni više standarde zaštite prema građanima i pravnim licima u odnosu na ono što je propisano Zakonom”, istakao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka.

On je napomenuo da to nije dovoljno jer se mora donijeti novi zakon ističući da nema sporazuma sa “Eurodžastom” te sporazuma o saradnji u oblasti pravosuđa sa EU.

“Mi nismo ostrvo i izolovoni. Sve susjedne zemlje imaju nove propise i zakone”, rekao je Reljić, napominjući da na svim predmetima koji dolaze u Agenciju radi osam službenika.

Pomoćnik direktora Agencije Samira Čampara saopštila je da je tokom prošle godine zaprimljeno 184 prigovora ličnih podataka a pokrenuta su 84 postpupka po službenoj dužnosti.

“Izvršili smo 79 inspekcijsih nadzora od toga 62 redovna i 17 vanrednih. Izdali smo u ove tri oblasti ukupno 270 rješenja. Rješenja koja mi izdajemo su konačna i obavezujuća u upravnom postupku i samo se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Izdali smo po zahtjevima različitih subjekata 155 mišljenja za zaštitu ličnih podataka i 161 odgovor umjesto mišljenja”, rekla je Čampara.

Izdato je i devet prekršajnih naloga i u pet slučajeva su subjekti zatražili sudsko odlučivanje, odnosno preispitivanje tih naloga dok su u četiri slučaja uplaćene kazne u iznosu koji je manji za polovinu od onog za koji je naveden u skladu sa Zakonom o prekršajima.

“Po tom osnovu je u budžet BiH uplaćeno 6.020 KM. U izjvštajnom periodu je Sud BiH na naša rješenja donio devet odluka. U osam slučajeva su potvrđene odluke Agencije a samo je u jednom slučaju predmet vraćen na ponovno odlučivanje”, navela je Čampara.

Zaštita pojedinaca i njihovih ličnih podataka postala je prioritet mnogih zemalja širom svijeta od kada je prije 41 godinu potpisana Konvencija 108 kao prvi pravno obavezujući međunarodni instrument usvojen u oblasti zaštite podataka, koji se smatra evropskom osnovom privatnosti.

Ostavite komentar: