Raskorak između tržišta rada i želja školaraca: I pune i prazne liste ruše đačke snove

15.07.2025. | 21:16

Dok se za pojedina deficitarna zanimanja, poput mesara, broj upisanih đaka u sva tri roka može nabrojati na prste jedne ruke, u školama kao što je Ekonomska u Banjaluci, gdje se traži mjesto više, ispod crte je ostalo čak 130 đaka, što jasno pokazuje raskorak između potreba tržišta rada i želja budućih srednjoškolaca.

U Srpskoj godinama unazad postoji trend pada interesovanja za deficitarna zanimanja, uprkos finansijskim podsticajima i stipendijama. Iako poslodavci sve češće traže zanatlije, učenici i dalje masovno biraju administrativne i ekonomske smjerove. To rezultuje situacijom da, s jedne strane, desetine đaka ostaju ispod crte u pojedinim školama, dok se s druge strane ne može formirati nijedno odjeljenje za zanimanja koja su realno potrebna privredi.

Prema riječima pomoćnika direktora Poljoprivredne škole u Banjaluci Jasne Petrović, interesovanje za profile kao što su agroproizvođač, mesar i pekar je veoma slabo, zbog čega će od resornog ministarstva zatražiti odobrenje za spajanje odjeljenja.

– Nastojaćemo da mesare i pekare spojimo u kombinovano odjeljenje. Šteta bi bila da četvoro đaka koji su se prijavili za smjer mesar ne završe školu. To su uglavnom djeca iz porodica koje se već bave tim poslom, obučeni đaci, a nedostaje im samo diploma – kazala je Petrovićeva za “Glas“.

Istakla je da je za smjer agroproizvođača situacija još gora, jer su se prijavila samo dva učenika.

– Njih ćemo preusmjeriti u slična zanimanja, poput agrotehničara ili prehrambenog tehničara ili u neki od trogodišnjih profila – dodala je ona.

Petrovićeva je ukazala i na problem velikog broja đaka koji su ostali ispod crte, a još se ne upisuju na školovanje za druga zanimanja.

– Vjerujem da čekaju proširenje lista koje odobrava ministarstvo. Ukoliko do njega ne dođe, ti đaci neće imati drugog izbora, nego će se morati upisati na neko od zanimanja u školama koje nisu popunile kvote, što će nam svima dobro doći – kazala je Petrovićeva.

Slična situacija je i u drugim školama. Direktor Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjaluci Boris Spasojević rekao je da su zadovoljni brojem prijavljenih učenika te da su kvote popunjene u svim smjerovima osim konobara.

– Ostalo nam je još šest mjesta u tom odjeljenju, ali očekujemo da ćemo ih popuniti u narednom periodu. Zanimanja koja nudimo su tražena na tržištu rada i učenici su toga svjesni – istakao je on.

Direktorica Ekonomske škole u Banjaluci Sonja Tomaš kazala je da je za njihova dva smjera interesovanje bilo znatno veće od broja mjesta.

– Ispod crte ostalo je oko 130 đaka. Voljela bih da ih sve primimo, ali procedura je jasna, ukoliko ne dođe do proširenja liste, moraće se upisati u druge škole – kazala je Tomaševa, dodajući da iz godine u godinu interesovanje za ovu školu raste.

U Semberiji, prema riječima predsjednika Aktiva direktora srednjih škola te regije Duška Đurića, upis je u najvećoj mjeri protekao po planu.

– Škole u Bijeljini popunile su kapacitete, ali ima mjesta na određenim smjerovima Poljoprivredne i Medicinske škole. Probleme imaju u Loparama, gdje će, po svemu sudeći, sljedeće godine morati revidirati upisnu politiku – rekao je Đurić.

On je istakao da aktiv direktno ne podržava proširenje lista u školama koje su već prepune, da ne bi bila ugrožena manje tražena zanimanja u drugim školama.

Sličan stav imaju i direktori prijedorskih škola. Predsjednica tamošnjeg aktiva Dražena Mršić navela je da će proširenje razmatrati tek nakon što budu završeni svi upisni rokovi.

– Ako i bude proširenja, ono će biti minimalno, možda po dva učenika po odjeljenju, jer se radi o odličnim đacima, a odlučivale su decimale – rekla je Mršićeva.

Kuvalja: Premašena očekivanja

Direktor Tehničke škole u Banjaluci Vladimir Kuvalja rekao je da su rezultati upisa za četvorogodišnje smjerove premašili sva očekivanja i to upravo za ona zanimanja koja su deficitarna, koja nedostaju društvu i privredi.

On je istakao da postoji trend da učenici iz četvorogodišnjih smjerova ove škole uglavnom nastavljaju školovanje na fakultetima u Republici Srpskoj, što ukazuje na promjenu trenda po kojem je imperativ bio da se budućnost vidi u odlasku u inostranstvo.

Kuvalja ističe i da je obaveza koja se pred njih postavlja unapređenje i osnaženje sistema, odnosno da je sljedeći korak nastavak ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju.