
Rak se može pobijediti: BiH kreće u najveći program prevencije do sada
01.10.2025. | 07:18U BiH je pokrenuto sveobuhvatno istraživanje za sprovođenje Programa sprečavanja raka grlića materice, dojke, kolorektalnog raka i raka prostate u BiH, a trenutno se prikupljaju i analiziraju podaci o ovim oboljenjima, koji će poslužiti kao osnova za pokretanje organizovanih preventivnih programa.
Inače, ovo istraživanje je, kako je ranije saopšteno iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara, vrijedno milion evra, a pokrenuto je u saradnji sa Populacionim fondom UN (UNFPA) s ciljem smanjenja smrtnosti od ovih oboljenja.
Iz Instituta za javno zdravstvo RS za “Nezavisne” navode da su uključeni u ovo istraživanje, te da u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, Odjeljenjem za zdravstvo Brčko distrikta i UNFPA BiH imaju zadatak da obezbijede stručnu podršku, kvalitetne podatke i analize koje će omogućiti uvođenje organizovanih i savremenih preventivnih programa.
“Institut će, prije svega, realizovati detaljnu analizu postojećih podataka o oboljenjima od pomenutih karcinoma u RS i Brčko distriktu. Ova analiza obuhvata pregled zdravstveno-informacionih sistema, ranijih istraživanja i dostupnih studija kako bi se utvrdili trenutni kapaciteti i evidentirali nedostaci”, pojašnjava Aljoša Đudurović, načelnik Centra za razvoj zdravstvenog sistema i međunarodnu saradnju u Institutu za javno zdravstvo RS.
Navodi da će dobijeni rezultati poslužiti za usmjeravanje budućih mjera i kreiranje preporuka za unapređenje sistema praćenja i prevencije.
“Drugi važan segment rada odnosi se na mapiranje zdravstvenih resursa i usluga vezanih za prevenciju kolorektalnog i raka prostate. Institut će, oslanjajući se na iskustva iz prethodnih godina, provesti detaljno ispitivanje dostupnih kapaciteta u zdravstvenim ustanovama, kadrovskih resursa i pruženih usluga. Cilj je da se dobije jasna slika o postojećim mogućnostima i oblastima koje je potrebno ojačati kako bi se u potpunosti omogućila implementacija programa prevencije”, dodaje Đudurović.
Treća ključna aktivnost, kako kaže, jeste sprovođenje terenskih posjeta radi uporedne analize protokola i procedura u zdravstvenim ustanovama.
“Institut će koordinisati ovaj proces i obezbijediti poređenje domaćih praksi sa evropskim i međunarodnim standardima. Na taj način biće identifikovane razlike i date preporuke za njihovo prevazilaženje, što će doprinijeti kvalitetnijoj i efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti”, istakao je on.
Sve aktivnosti Instituta počele su u julu, a trajaće do kraja novembra ove godine, s tim da će završni izvještaji, koje će odobriti Istraživačka radna grupa, biti predstavljeni najkasnije do kraja 2025. godine.
Vesna Ćurić, ginekolog u Zdravstvenoj ustanovi “Medico-S”, ističe da pokretanje nacionalnog programa ranog otkrivanja raka grlića materice, dojke, kolorektalnog raka i raka prostate predstavlja istorijski iskorak za javno zdravstvo u BiH.
“Ovi karcinomi su među najčešćima, a istovremeno kod njih znamo da rano otkrivanje spasava živote i štedi resurse. Evropska iskustva su nedvosmislena: mamografski pregledi smanjuju smrtnost od raka dojke za oko 40 odsto (EUSOBI, PubMed 27807699), skrining raka grlića materice smanjuje smrtnost između 41 odsto i 92 odsto (European Journal of Cancer, 2019), kolorektalni skrining može smanjiti incidencu i do 80 odsto, dok dobro organizovani programi smanjuju smrtnost od raka dojke za dodatnih 20-25 odsto (ResearchGate, 2015)”, kaže Ćurićeva za “Nezavisne”.
Pojašnjava da su troškovi liječenja uznapredovalih stadijuma raka višestruko veći od cijene sistemskog skrininga, te da jedan ciklus liječenja metastatskog karcinoma može koštati desetine hiljada evra godišnje, dok su preventivni pregledi višestruko jeftiniji i društveno daleko isplativiji.
“Prevencija nije trošak – ona je najpametnija investicija u zdravlje nacije. Svaka otkrivena bolest u ranoj fazi znači spasen život i sačuvana sredstva za zdravstveni sistem”, rekla je ona, dodajući da je ovaj program najsnažniji dokaz da je zdravlje građana konačno postavljeno kao prioritet društva.
“Kako se često kaže: ‘Gram preventive vrijedi više od tone kurative.’ Upravo zato na Zapadu standard skrininga podrazumijeva i tekućinsku citologiju, kao i HPV tipizaciju, koji precizno otkrivaju pacijentkinje s povećanim rizikom i upućuju ih na dalju dijagnostiku. Istovremeno, pacijentkinje s urednim nalazima mogu biti bezbjedno kontrolisane u razmacima od dvije do tri godine, čime se postiže i sigurnost i racionalizacija resursa”, istakla je Ćurićeva.