Radite duže, a plata ostaje ista: Evo kada inspekcija ulazi kod poslodavca FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

26.08.2026. | 14:23 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo ne bi trebalo da čeka. Za obraćanje inspekciji rada ima mjesec dana od trenutka kada je saznao za povredu, a najviše tri mjeseca od dana kada se ona dogodila. Kada ti rokovi isteknu, inspektor više nema pravni osnov da postupa, pa radniku preostaje sudska zaštita.

Upravo su rokovi, uz pravila o prekovremenom radu i anonimnosti prijave, među pitanjima o kojima zaposleni često nemaju dovoljno jasne informacije.

Na osnovu odgovora koje je Republička uprava za inspekcijske poslove dostavila BL portalu, donosimo pregled najvažnijih prava radnika, načina prijavljivanja nepravilnosti i postupka zaštite od uznemiravanja na radnom mjestu.

Prekovremeni rad ima jasne granice

Puno radno vrijeme u Republici Srpskoj iznosi 40 časova sedmično, a radnik ugovor o radu sa punim radnim vremenom može zaključiti samo sa jednim poslodavcem.

Poslodavac može uvesti prekovremeni rad kada dođe do neplaniranog povećanja obima posla, vanrednih okolnosti ili drugih situacija predviđenih zakonom. To, međutim, ne znači da radnik može ostajati na poslu neograničeno.

„Prekovremeni rad ne može trajati više od deset časova sedmično, niti duže od četiri časa dnevno. Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 180 časova. Izuzetno, kolektivnim ugovorom može se utvrditi maksimalno trajanje prekovremenog rada do 230 časova godišnje. Za vrijeme prekovremenog rada radnik ima pravo na uvećanje plate“, navode iz Inspektorata Republike Srpske.

Prekovremeni rad zabranjen je radnicima mlađim od 18 godina. Zabrana se odnosi i na trudnice, majke djece do tri godine, kao i samohrane roditelje ili usvojioce djece mlađe od šest godina, osim ako sami ne podnesu pisani zahtjev da rade prekovremeno.

Radnik ima pravo na uvećanu platu i za rad tokom državnih i vjerskih praznika, noću i u otežanim uslovima. Visina uvećanja uređuje se kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Za inspekciju mjesec dana, za sud šest mjeseci

Najskuplja greška za radnika može biti čekanje. Zakon je propisao kratke rokove u kojima se može tražiti zaštita inspekcije rada.

„Radnik se može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec dana od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede. Nakon isteka ovih rokova inspektor nema pravnog osnova za postupanje, te dalju zaštitu svojih prava radnik može tražiti sudskim putem“, objašnjavaju iz Inspektorata.

Rok za podnošenje prijedloga za mirno rješavanje radnog spora je 30 dana od saznanja za povredu, ali najkasnije tri mjeseca od trenutka kada je povreda učinjena.

Tužba nadležnom sudu može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od saznanja za povredu prava ili od dana kada je povreda učinjena.

Važno je znati i kome se radnik obraća. Inspekcija rada nije nadležna za provjeru uplate poreza i doprinosa, jer je to posao Poreske uprave Republike Srpske.

Drugačija pravila važe za državne službenike u republičkim organima uprave. Njihov radno-pravni status uređen je Zakonom o državnim službenicima, a nadzor vrši Upravna inspekcija.

Radnik ne mora sam da pribavi sve dokaze

Za prijavu nepravilnosti nije neophodno prikupiti obimnu dokumentaciju. U pisanom podnesku dovoljno je jasno opisati šta se dogodilo, kada je pravo povrijeđeno i kod kojeg poslodavca.

Inspektor tokom kontrole ima pravo da pregleda evidencije o prisustvu na poslu, ugovore o radu, obračune plata, rješenja o korišćenju godišnjeg odmora i drugu dokumentaciju koju poslodavac mora da vodi.

Ipak, ukoliko radnik već posjeduje dokumente koji potvrđuju njegove navode, može ih priložiti uz prijavu. Dovoljno je dostaviti kopije.

Prijava može biti anonimna, ali ne u svakom slučaju

Radnik može anonimno prijaviti opšte nepravilnosti kod poslodavca. Međutim, ako traži zaštitu konkretnog ličnog prava, mora navesti svoje podatke.

„Da li će se radnik obratiti Inspektoratu anonimno ili sa navođenjem imena i prezimena, odluka je isključivo radnika. Ukoliko radnik ne prijavljuje generalno i uopšteno neke nepravilnosti kod poslodavca, već traži zaštitu ličnih radničkih prava, neophodno je da se predstavi, jer bez tačnih podataka inspektor nije u mogućnosti da utvrdi koji radnik je predmet kontrole“, navode iz Inspektorata.

Drugim riječima, anonimno se može prijaviti da poslodavac, na primjer, ne vodi evidenciju radnog vremena ili radnicima ne omogućava korišćenje godišnjeg odmora. Ali ako zaposleni traži da inspektor utvrdi da upravo njemu nije isplaćena plata ili mu je nezakonito uskraćeno neko pravo, njegov identitet mora biti poznat.

Ako radnik potpiše prijavu i ostavi kontakt podatke, inspektor je dužan da ga u roku od 30 dana pisanim putem obavijesti o ishodu kontrole i preduzetim mjerama.

Kod mobinga prvi korak vodi preko poslodavca

Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu obuhvata različite oblike nedozvoljenog ponašanja, od verbalnih i fizičkih napada i neprikladnih komentara do uskraćivanja informacija i sredstava za rad, omalovažavanja rezultata ili namjernog zatrpavanja zaposlenog poslovima.

Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju zaštitu najprije traži kod poslodavca. Za podnošenje zahtjeva ima 30 dana od posljednje radnje koju smatra uznemiravanjem.

„Poslodavac je dužan da po saznanju da je izvršena radnja uznemiravanja na radu pokrene postupak i da u roku od 15 dana od prijema zahtjeva sprovede postupak zaštite“, objašnjavaju iz Inspektorata.

Ako se postupak kod poslodavca završi bez sporazuma, radnik može pokrenuti postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Inspekcija može kontrolisati da li je poslodavac sproveo zakonom propisanu proceduru, ali ne odlučuje o tome da li je mobing zaista postojao niti dosuđuje naknadu štete. O tome odlučuje sud.

Iako je Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu stupio na snagu krajem 2021. godine, u Inspektoratu navode da se radnici u proteklih pet godina nisu često obraćali inspekciji zbog mobinga.

Njihove prijave znatno češće odnosile su se na ugovore o radu, isplatu plata, korišćenje godišnjeg odmora i otkaz ugovora o radu.