Prošle godine u BiH registrovano 16.190 migranata: Za oko 45 odsto manje nego 2019.

15.04.2021. | 17:20

U BiH je u prošloj godini registrovano 16.190 nezakonitih migranata, što je smanjenje za oko 45 odsto u odnosu na 2019, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Savjet ministara usvojio je danas informaciju Ministarstva bezbjednosti o stanju u oblasti migracija u BiH za 2020. godinu, uz korekciju na sjednici, prema kojoj je Službi za poslove sa strancima u prošloj godini prijavljeno 16.190 nezakonitih migranata.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izrazilo je njih 15.170, ali su zahtjev za azil podnijela samo 244 lica ili 1,6 odsto od ukupnog broja migranata koji su iskazali namjeru, što i dalje ide u prilog činjenici da se zloupotrebljava sistem azila, ističe se u saopštenju.

Najviše migranata u prošloj godini bilo je iz Avganistana – 4.553, odnosno 28 odsto, Pakistana 3.879 ili 24 odsto, Bangladeša 2.740, što je 17 odsto, Maroka 1.460 ili devet odsto, te Iraka 675, odnosno četiri odsto.

Granična policija BiH evidentirala je 11.658 lica u pokušaju ili nezakonitom prelasku granice, što je povećanje za 34 odsto u odnosu na 2019. godinu, a najbrojniji su bili državljani Pakistana i Avganistana.

U saopštenju se ističe da su jačanje kapaciteta Granične policije BiH, Službe za poslova sa strancima i Sektora za imigraciju Ministarstva bezbjednosti, te u području azila, kao i realizacija sporazuma o readmisiji i intenziviranje borbe protiv krijumčarenja migranata, ključna područja u oblasti migracija i azila.

Bezbjednosni i humanitarni izazovi sa kojima se BiH suočava u ovoj migrantskoj krizi dodatno su usloženi tokom prošle godine zbog virusa korona i rizika prenošenja virusa među migrantima, navodi se u informaciji koja će biti upućena Predsjedništvu BiH i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Savjet ministara usvojio je izvještaj Ministarstva pravde iz centralne baze podataka o počinjenim teškim krivičnim djelima u BiH u 2020. godini.

Prema izvještaju, u centralnu bazu podataka prošle godine ukupno je dostavljeno 430 presuda, među kojima je najviše, i to 311 za krivično djelo neovlaštene proizvodnje i promet droge, dok se 100 presuda odnosi na pranje novca.

Osam presuda dostavljeno je zbog krivičnog djela krijumčarenje ljudi, a šest za krivično djelo izrada, nabavka, posjedovanje, prodaja i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje.

Dvije presude su u vezi sa iskorištavanjem maloljetnika radi pornografije, a po jedna presuda dostavljena je za krivična djela navođenje na prostituciju, otmica i upoznavanje djeteta sa pornografijom.

U centralnoj bazi podataka o presuđenim predmetima za sva krivična djela za koje se vodi centralizacija od 2018. do 2020. godine evidentirane su 1.292 presude, i to 2018. godine 385, 2019. godine 477 i 2020. godine 430 presuda.