Pravoslavni vjernici sutra slave: Obavezno se ovako pomolite, zaboravite na teške radove

11.07.2026. | 21:25 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Dok ljeto ulazi u svoj najtopliji dio, a priroda je u punom sjaju, pravoslavni vjernici obilježavaju jedan od najvećih praznika posvećenih Hristovim učenicima. Petrovdan, koji Srpska pravoslavna crkva slavi 12. jula, nije samo uspomena na Svete apostole Petra i Pavla.

To je praznik vjere, istrajnosti, pokajanja i nade, ali i dan uz koji se vijekovima vezuju brojni običaji i narodna vjerovanja.

U mnogim krajevima Srbije praznično raspoloženje počinje već uoči Petrovdana, kada se pale lile, drevni običaj koji simbolizuje svjetlost i pobjedu dobra nad tamom. Na sam praznik vjernici odlaze na Svetu liturgiju, pričešćuju se i izgovaraju posebnu molitvu Svetim apostolima Petru i Pavlu, tražeći njihov zagovor za zdravlje, mir u domu i spas duše.

Ko su bili Sveti Petar i Pavle?

Iako ih Crkva zajedno proslavlja, Petar i Pavle nisu bili isti ljudi niti su do vjere došli istim putem. Njihove životne priče potpuno su različite, ali ih je spojila bezgranična ljubav prema Hristu i spremnost da za svoju vjeru polože život.

Sveti apostol Petar, rođen kao Simon, bio je običan ribar iz Galileje. Upravo njega Hristos među prvima poziva da ga slijedi i daje mu ime Petar, što znači “kamen”, rekavši da će na toj vjeri sazidati svoju Crkvu.

Petar je bio čovjek snažne vjere, ali i velikih ljudskih slabosti. U noći Hristovog stradanja tri puta ga se odrekao iz straha, da bi potom gorko zaplakao i iskreno se pokajao. Upravo zbog tog pokajanja postao je simbol čovjeka koji, uprkos greškama, može pronaći put ka Bogu.

Sveti apostol Pavle imao je sasvim drugačiji životni put. Rođen kao Savle u Tarsu, bio je obrazovan farisej i jedan od najžešćih progonitelja prvih hrišćana. Sve se promijenilo na putu za Damask, kada mu se, prema Svetom pismu, ukazao vaskrsli Hristos. Nakon tog događaja Savle prima krštenje, dobija ime Pavle i postaje jedan od najvećih propovednika hrišćanstva.

Putovao je hiljadama kilometara, osnivao prve hrišćanske zajednice i napisao brojne poslanice koje danas čine važan dio Novog zavjeta.

Predanje kaže da su obojica postradala u Rimu za vrijeme cara Nerona. Apostol Petar razapet je na krstu okrenutom naopako jer nije smatrao da je dostojan da umre kao Hristos, dok je apostol Pavle, kao rimski građanin, pogubljen mačem.

Zbog svega što su učinili za širenje hrišćanstva, Crkva ih naziva prvovrhovnim apostolima.

Molitva Svetim apostolima Petru i Pavlu

Na Petrovdan se vjernici sa posebnom pobožnošću obraćaju Svetim apostolima Petru i Pavlu, moleći ih da budu njihovi zastupnici pred Gospodom i da izmole zdravlje, mir, snagu i zaštitu za njihove porodice.

Molitva glasi:

“O, sveti prvovrhovni apostoli, Petre i Pavle, koji ste vjerom i trudom Gospoda proslavili i put spasenja nam pokazali! Prvi učenici Hristovi i stubovi Crkve, molimo vas, pogledajte na nas grešne i nedostojne (ovdje se mogu izgovoriti imena).

Izmolite od Gospoda našeg Isusa Hrista oproštaj grijehova naših, mir u duši, zdravlje i snagu da istrajemo u vjeri.

Naučite nas pokajanju kakvo je imao sveti Petar i revnosti za riječ Božiju kakvu je imao sveti Pavle. Zaštitite nas od svakog zla, iskušenja i vidljivih i nevidljivih neprijatelja. Neka vaše molitve budu štit nad našim domovima i porodicama.

Blagoslovite sve nas i udostojite nas da u Carstvu Nebeskom slavimo Oca, i Sina, i Svetoga Duha, u vijekove vijekova. Amin.”

Nakon jutarnje liturgije vjernici koji su postili i pripremili se ispoviješću tradicionalno pristupaju Svetom pričešću, jer se Petrovdan ujedno smatra završetkom Petrovdanskog posta.

Koji običaji prate Petrovdan?

Petrovdan je jedan od praznika koji je u srpskom narodu sačuvao veliki broj starih običaja.

Najpoznatiji među njima svakako je paljenje lila, koje se obavlja uveče uoči praznika. Djeca i mladi nose zapaljene baklje napravljene od kore mladog drveta, dok se u mnogim mjestima pale velike zajedničke vatre oko kojih se okupljaju porodice i komšije. Ovaj drevni običaj simbolizuje svjetlost vjere i pobjedu dobra nad tamom.

Na sam praznik porodice odlaze u crkvu, a mnogi upravo Petrovdan slave kao svoju krsnu slavu. Poslije završetka liturgije okupljaju se za zajedničkim ručkom, čime se završava višenedjeljni Petrovski post.

U pojedinim krajevima Srbije običaj je da se rano ujutru beru ljekovite biljke, jer se vjeruje da upravo na Petrovdan imaju najveću moć. Takođe, djeci se često poklanjaju prve petrovače – rane ljetnje jabuke koje simbolizuju zdravlje, napredak i blagostanje.

Narodna vjerovanja koja se i danas prepričavaju

Za Petrovdan se vezuju brojna narodna vjerovanja koja su opstala vijekovima.

Vjerovalo se da od Petrovdana počinju najtopliji dani u godini, pa je u narodu ostala izreka: “Od Petra sunce sve jače peče.”

Naši preci smatrali su da se na ovaj praznik ne započinju teški poslovi niti veliki građevinski radovi, kako bi godina bila mirna i rodna. Takođe se vjerovalo da vrijeme na Petrovdan može da nagovijesti kakvi će biti ostatak ljeta i predstojeća žetva.

Iako mnoga od ovih vjerovanja danas imaju prvenstveno simbolično značenje, ona i dalje predstavljaju važan dio narodnog nasleđa koje se prenosi sa generacije na generaciju.

Praznik koji nas podsjeća na snagu vjere

Petrovdan nije samo dan sjećanja na dvojicu velikih apostola. To je praznik koji podsjeća da su vjera, pokajanje i istrajnost vrijednosti koje ne zastarevaju.

Život Svetog Petra pokazuje da čovjek može da pogreši, ali i da iskrenim pokajanjem pronađe put do spasenja. Život Svetog Pavla svjedoči da nikada nije kasno za promjenu i da jedan susret sa vjerom može zauvijek promijeniti čovjeka.

Možda upravo zato Petrovdan i danas zauzima posebno mjesto u srcima vjernika – kao praznik nade, praštanja i novog početka.