Pravoslavni vjernici danas slave jesenji Krstovdan: Obavezno ispoštujte ove običaje…

27.09.2025. | 07:38

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 27. septembra, slave jesenji Krstovdan, veliki praznik poznat i kao Vozdviženje Časnog krsta.

Ovaj praznik obilježava se u znak sjećanja na dva izuzetno važna događaja: dan kada je na Golgoti pronađen i iskopan Časni krst, kao i dan kada je iz Persije vraćen nazad u Jerusalim. Krstovdan se inače slavi dvaput u toku godine, 18. januara i danas, 27. septembra.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zbog toga pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Jesenji Krstovdan je dan strogog posta. Prema starom običaju, na ovaj dan se cio dan jede samo grožđe i hljeb. Ranije su se ljudi izuzetno strogo držali posta, poštujući tako uspomenu na dan iskopavanja i povratka Časnog Krsta.

Krstovdan je bogat narodnim običajima i vjerovanjima, od kojih su neka i dalje živa.

Zaštita stoke: Stari je običaj da se stoka premazuje katranom u znaku krsta kako bi se zaštitila od bolesti.
Zmije odlaze na počinak: U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povlače na zimski počinak i da ih od tog dana više nema.

Sadnja voćaka: Vjeruje se da na današnji dan treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

Isplata poljaka: U mnogim selima danas se isplaćuju poljaci, čuvari polja koji su od Đurđevdana čuvali useve, terali ptice i naplaćivali globe za štetu na tuđim njivama.

Osveštavanje bosiljka: Poseban običaj vezan je za bosiljak. Bere se i posvećuje, a u okolini Leskovca je osveštavan u crkvi (zajedno sa grožđem, žitom i jabukama), a potom se čuvao kod ikone i služio za razna iscjeljenja.

Vašari: U nekim krajevima, poput Gornje Pčinje, održavaju se veliki vašari. Najveći je onaj u Radovnici, gdje se rano ujutru kupuje i prodaje stoka, a od podneva se ljudi okupljaju radi provoda i druženja.

Krstovdan je važan i za predskazivanje vremena i dolazeće zime.

Zima: Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako je vedar, biće suvomrazice. Tiha kiša na ovaj dan predskazuje blagu zimu, dok suvo vrijeme najavljuje sušnu narednu godinu.

Laste: Narod kaže da ako do Krstovdana ne odu laste, zima neće biti jaka.

Grmljavina: Grmljavina na Krstovdan predskazuje plodnu godinu.

Na kraju, stari običaj koji se vezuje za noć uoči ovog praznika nudi i tračak nade: vjeruje se da se u ponoć ispunjava svaka želja. Treba pogledati u nebo, jasno i precizno zamisliti želju, izgovoriti je glasno, a ako je “mila Bogu”, vjeruje se da će biti ispunjena.