Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Đurđic: Evo šta kažu narodni običaji i vjerovanja…

16.11.2025. | 07:40

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 16. novembra, obilježavaju Svetog Đorđa – Đurđic, jednu od najrasprostranjenijih krsnih slava u srpskom narodu.

Sveti Georgije, odnosno Sveti Đorđe, poznat je kao velikomučenik i hrabri borac za hrišćanstvo. Prema predanju, odbio je da posluša cara Dioklecijana, koji je progonio hrišćane, i otvoreno je priznao svoju vjeru. Zbog toga je 303. godine pogubljen.

Na današnji dan pravoslavni vjernici se prisjećaju prenosa njegovih moštiju iz Nikomidije u grad Lida Palestinska. Sveti Đorđe se praznuje dva puta godišnje: 16. novembra kao Đurđic, i 6. maja kao Đurđevdan, kada se obilježava dan njegove smrti.

Na ikonama se ovaj svetac najčešće prikazuje kao konjanik koji kopljem ubija aždahu, dok se na ikonama za praznik Đurđic predstavlja bez konja, u stojećem stavu, sa kopljem ili mačem u ruci. U pravoslavnim manastirima zauzima prvo mjesto među svetim ratnicima, prikazan sa štitom i krstastim mačem.

Običaji na današnji dan
Iako Đurđic nije crveno slovo, među vjernicima se veoma poštuje, pa se izbjegavaju teški i naporni poslovi. Postoji vjerovanje da se na ovaj dan ne ide u lov, jer bi lovca mogla pratiti velika nesreća tokom cijele godine.

U danima od 16. do 24. novembra ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Žene ne rade ručne poslove, a vjeruje se i da bi krojači i obućari trebalo da odmaraju.

Dani od Đurđica do Svetog Mrate (24. novembra) nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. Prema predanju, u tim danima svetac nadgleda kako ko radi, zatim naredi vukovima da kazne onoga ko nije bio vrijedan, a domaćina koji ne ide u crkvu i ne poštuje Svetog Mratu, najviše kažnjava jer mu pošalje hromog vuka, poznatog kao kriveljan.

Kod starijih ljudi postoji vjerovanje da ako je vrijeme za Mratince maglovito i zima će biti maglovita i promjenljiva, a ako je vedro, zima će biti jaka.