Požari buknuli na četiri mjesta odjednom: Civilna zaštita sumnja na namjerno paljenje

17.08.2026. | 07:32 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Nezapamćena suša, ekstremno visoke temperature i višenedjeljni period bez padavina pretvorili su šume i nepristupačne terene širom Republike Srpske u potencijalna buktišta. Dok se vatrogasne ekipe i spasioci danonoćno bore sa vatrenom stihijom na terenu, sve češće se postavlja pitanje u kojoj je mjeri ljudski faktor, pa čak i namjerno paljenje, uzrok katastrofalnih požara.

O trenutnoj situaciji na najugroženijim lokacijama, sumnjivim požarištima u Hercegovini, ali i o milionskim ulaganjima u opremu, helikoptersku podršku i uvođenje savremenih tehnologija za rano otkrivanje požara, za “Glas Srpske” govori je vršilac dužnosti direktora Civilne zaštite Republike Srpske Boris Trninić.

GLAS: Prema procjenama sa terena u kojoj mjeri su ekstremne vrućine i suša uzrok požara, a koliko nesavjesno ponašanje građana?

TRNINIĆ: Pa, sigurno da je najveći uzročnik požara koje trenutno imamo u Republici Srpskoj, a i u FBiH, suša i jako mali broj dana u posljednjih mjesec, dva sa padavinama. Međutim, prema podacima sa terena ima i ljudskog faktora u dosta slučajeva, jer u jednoj opštini u Hercegovini buknuo je požar u isto vrijeme na četiri, pet mjesta. Oni koji se bave požarima, odnosno ovim situacijama, smatraju da je to čak i namjerno paljenje.

GLAS: Kako mogu biti sankcionisani takvi pojedinci?

TRNINIĆ: To nije u našoj nadležnosti, ne znam ni da li se uopšte dođe do pronalaska počinioca. To su pretpostavke. Previše je sumnjivo da da se u jednom trenutku na četiri mjesta pojavi požar u opsegu od dva kilometra kvadratna.

GLAS: Čini nam se da je svake godine sve gora situacija. Kada uporedite ovu požarnu sezonu sa prethodnim godinama, koja je ključna naučena lekcija?

TRNINIĆ: Pokušavam da ne poredim godine, ali mislim da je 2024. godina ono što smo imali na teritoriji opštine, odnosno sada grada Foče, bilo nešto najgore. Tu je učestvovalo puno ljudi na gašenju požara, čak je bilo i pet helikoptera koji su gasili požar u jednom trenutku. Kada je riječ o lekcijama, ono što mi možemo da uradimo jeste da pokušavamo da podignemo svijest stanovništva, da upozoravamo na vrijeme, da govorimo konstantno i ponavljamo i kroz medijske istupe da se ne pali vatra na otvorenom, jer jednostavno to je nešto što ne može da se zaustavi kada krene. Ono što mi radimo sa Vladom Republike Srpske je da velika sredstva ulažemo u teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice. U posljednje tri godine Vlada je uložila više od 20 miliona maraka u teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice širom Republike Srpske, dok je Civilna zaštita sa svojim menadžmentom usmjerila više od tri miliona maraka za poboljšanje opreme i znanje vatrogasaca.

GLAS: Da li Civilna zaštita koristi savremene tehnologije, poput dronom pokrivenog osmatranja i termalnih kamera za mapiranje žarišta na nepristupačnim terenima?

TRNINIĆ: Upravo nakon 2024. godine krenuli smo u pregovore i ispitivanje svjetskog tržišta da dođemo do jednog takvog sistema za rano upozoravanje. Načelno smo negdje u pregovorima da bude neki pilot projekat na teritoriji grada Foče, gdje bi pokrili jednu veću teritoriju Nacionalnog parka, da vidimo kako funkcioniše i kako se ponaša. Ono što za sad radimo jeste da, u vrelim danima, pošaljemo jedan zahtjev prema Upravi za vazduhoplovstvo da urade dva tri naleta preko teritorije istočne Hercegovine kako bi vizuelno vidjeli šta se dešava, da li ima slučajno negdje neki dim. Nastojimo trenutno da obnovimo i pojačamo resurse lokalnih vatrogasnih službi, pogotovo u istočnoj Hercegovini gdje je akcenat stavljen na opremu vatrogasaca, vozila i slično. Kada to završimo, ja sam sasvim siguran da će Vlada Republike Srpske imati sluha, kao što je imala i do sad, da krenemo i u priču nabavke sistema za rano upozoravanje na požare.

GLAS: Vatrogasci i spasioci danima već rade u ekstremnim uslovima. Kakav je plan rotacije i podrške za ljude na terenu da ne bi došlo do potpunog iscrpljivanja ljudstva?

TRNINIĆ: Što se tiče vatrogasaca, oni su u nadležnosti lokalnih zajednica. I oni prave svoj sistem i plan rada. Tako da se mi ne miješamo u to. Mi smo poslali jednu ekipu iz Civilne zaštite koja je instalirala bazen, koji je napunjen vodom. Imamo dva-tri bazena raznih kubikaža. To sve prati helikopter Uprave za vazduhoplovstvo da bi brže gasio požare.

GLAS: Postoje li preliminarne procjene o tome koliko je površina šuma i niskog rastinja uništeno ove godine?

TRNINIĆ: To rade nadležne institucije, ali posljednjih godina je praksa da to bude rađeno tek kada znamo da požara više neće biti. Trenutno nema smisla raditi procjenu. Šteta je svakako ogromna i bude višemilionska.